Opustite se: Pročitajte knjigu i ne planirajte unaprijed

Kriza s koronom unijela je opću nesigurnost i neizvjesnost što će dalje biti, hoćemo li se zaraziti, izgubiti posao, kako će djeca savladati gradivo u školi na daljinu...? Stresne situacije gomilaju se, mnogi su tjeskobni, uplašeni, uznemireni, stoga magistra pozitivne psihologije Ivana Štulić uskače savjetima kako ploču okrenuti i u svemu ovome naći pozitivnu stranu priče.

Ograničite informacije i preduhitrite one lažne

Prvi savjet, kaže, je smanjiti priljev loših informacija.

''Ne smijemo ignorirati ono što se oko nas događa i moramo biti informirani, ali dovoljno je povremeno pratiti informacije te moramo birati izvore od kojih primamo informacije, da to budu relevantni izvori. Ignorirajte informacije koje stižu preko Vibera ili Whatsappa u kojima se lančano prosljeđuju 'prave' istine ili 'provjerene' informacije. Svako od nas primio je takve poruke, a ne znamo otkuda su i što je u njima točno, ali nas može uznemiriti. Ne treba u njima sudjelovati i ne dijeliti ih'', savjetuje magistra Štulić.

Pročitajte još

Naši životi će se promijeniti nakon pandemije

Zbog nemogućnosti da išta isplaniramo, mnogi su izgubili osjećaj kontrole, a Štulić kaže da će pomoći ako svoj fokus planiranja skratimo, da jednostavno ne planiramo jako daleko u budućnost jer je to sad izvan našeg dosega i moći.

''Ako ne znam što će biti za mjesec ili dva, treba se fokusirati na naredna dva tjedna, a nekima je dovoljno na naredna dva sata. Ne treba ići predaleko i dugoročno planirati jer nas to može izluđivati u ovim nesigurnim vremenima'', kaže stručnjakinja Štulić.

Prioritet je ono na što možemo utjecati, a ne ono na što ne možemo

Bitno je ostati u krugu onoga na što možemo utjecati. Kao jednostavan primjer iz 'normalnog' života dala je odlazak na posao kada često zapadamo u gužve. Na to što je gužva, kaže, ne možemo utjecati, ali možemo utjecati na to da krenemo na posao ranije. Također, ne možemo utjecati kakvo će biti vrijeme, ali se možemo toplije obući i pripremiti se na niže temperature. Neke stvari možemo planirati i kontrolirati, a neke ne možemo.

''Ne možemo utjecati ni na to što su nam sada ograničeni socijalni kontakti. Frustrirajuće je što ne možemo ići na koncerte, putovanja, družiti se prijateljima... Ali što možemo? Zaista svašta – ako ne mogu na koncert, možda ga mogu pogledati online, sad mnogi puštaju svoje sadržaje na internetu. Ako ne mogu na kavu s prijateljima, OK - organizirajmo video kavu. Netko redovito trči. U redu, postoje vježbe koje se mogu raditi doma i ograničavanje kretanja nije izlika da ne možemo vježbati. Takvim pristupom vraćamo kontrolu nad svojim svijetom. Uostalom, sada je vrijeme da u izolaciji napravite stvari koje niste stigli sto godina'', okreće na vedru stranu Štulić.

Aktivnosti koje su uvijek dobra ideja

Evo još ideja – pročitati knjigu, koja oduvijek leži na polici; igrati se više s djecom, naučiti neku vještinu koju smo odavno htjeli (heklati, svirati klavir, brzo čitati).

Da, izolacija nije najbolja stvar, slaže se ova stručnjakinja, ali to vrijeme može se iskoristiti za sebe. U teškim situacijama, velika je moć u kreiranju vlastitog stava.

Martin Seligman, koji se smatra ocem pozitivne psihologije, osmislio je, takozvani, PERMA-H model ljudske dobrobiti. To je akronim u kojem svako slovo nosi značenje.

Povećaj razinu pozitive

Ivana Štulić objašnjava: "P je za pozitivne emocije".

Daje nekoliko savjeta kako povisiti razinu pozitive u sebi:

''Humor je poznati lijek za opuštanje. Pa i šala na račun ove situacije je sasvim OK, dapače! Smijeh nas opušta, smanjuje napetost. Kreativni projekti mogu dati snažan impuls pozitive - crtanje, slikanje, stvaranje vlastitog projekta. Evo ideje moje prijateljice iz SAD-a - svaki dan u šetnji traži predmete iste boje. Odabere, recimo ljubičastu, a onda slika mobitelom ljubičasto – cvijet, odbačenu plastičnu bocu, možda nečiju ogradu... Od slika stvara kolaž, jako je zabavno i veseli sve nas prijatelje'', govori Štulić.

I igranje će pomoći – sad je vrijeme da se iz naftalina izvade stare igre kao što su Čovječe ne ljuti se, Monopoly, Pictionary... dobre su i online igre. Štulić potiče da prihvatimo smiješne izazove, kao što je izazov Getty muzeja iz Los Angelesa iz kojeg su pozvali ljude u izolaciji da kreiraju svoje vlastite verzije poznatih slika i umjetnina. Štulić kaže: 'Dajmo si oduška!'.

Slušanje glazbe sigurno će mnoge opustiti, a zašto ne iskoristiti vrijeme koje imamo te naučiti svirati instrument koji smo oduvijek htjeli? Ideja više – videopozivom umrežite se s prijateljima i plešite ispred kamera, ali svatko na svoju muziku. Bit će to antistres izvor smijeha! Presložite albume, prizovite stare i lijepe trenutke. Štulić daje primjer svoje prijateljice koja svaki dan objavi jedan album sa svojih putovanja. A bila ih je na zaista puno.

''Ona sama ponovno proživljava lijepe trenutke, sjećanja i uspomene, nas prijatelje zabavlja i sve se okreće na pozitivu'', kaže ova stručnjakinja.

Popularna antistres terapija

Gledanje serija i filmova može biti sjajna antistres terapija, ali treba birati pametno. Američka pita je OK, ali sada je definitivno bolje preskočiti Terminatora ili Aliena ili kakav drugi horor film ili film katastrofe.

Kao ideju kojom bi mogli potaknuti kolanje dobrih emocija u nama, navodi kreiranje 'bucket liste' – popisa želja što bismo voljeli napraviti u svom životu te dati si mašti na volju, piše 24sata.hr.

''Maštati o lijepim trenucima može biti jednako emotivno nabijeno kao da ih zaista proživljavamo, daje nam jednostavno poticaj da se nečemu radujemo. Samo hrabro!''