Preskoči na sadržaj
bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
11 poglavlja

Objavljena knjiga ''Hrvatski jezik'' akademika Radoslava Katičića

15.06.2013. u 07:15
text

Knjigu akademika Radoslava Katičića "Hrvatski jezik", izgrađenu na dobro utemeljenoj jezičnoj samosvijesti, objavio je zagrebački nakladnik Školska knjiga.

Knjiga "Hrvatski jezik" (283 str.) uz pristupno poglavlje podijeljena je na 11 dijelova, u kojima autor obrađuje mjesne govore Hrvata, jezik i pismenost, početke hrvatskoga književnog jezika, hrvatski književni jezik u uznapredovalom srednjem vijeku, doba velikih prijeloma u 16. stoljeću, novi početak, prosvjetiteljstvo, narodni preporod, suočavanje s novim srpskim jezičnim standardom, punu standardnost na uzburkanoj plovidbi i hrvatski jezik.

"Mi hrvatski jezik poznajemo, svaki govori njime kako već govori, a piše kako je naučio pisati, i mi ga prepoznajemo kad tko drugi govori ili piše njime", napominje Katičić i dodaje kako ga prepoznajemo kao svoj hrvatski jezik i kad se govori njime na kajkavsku, i kad se govori na čakavsku, a prepoznajemo ga i kad se govori na štokavsku, jednim od narječja kojima govore Hrvati.

Istaknuo je kako i među onima koji žive s hrvatskim jezikom, kojih je izražajni svijet nezamisliv bez njegove prisutnosti, a nisu Hrvati, mnogi imaju teškoća poistovjetiti se s njim.

"To dakako vrijedi osobito za Srbe u Hrvatskoj koji svoj jezik zovu srpskim i tako ga doživljavaju, a naš je hrvatski jezik ipak čvrsto ugrađen i u njihovu izražajnost", napominje Katičić i dodaje kako to vrijedi u velikoj mjeri i za muslimane Bošnjake u kojima je hrvatski jezik snažno prisutan.

Akademik Radoslav Katičić rođen je 1930. u Zagrebu. Klasični je filolog, jezikoslovac, indoeuropeist, indolog i slavist te jedan od najistaknutijih hrvatskih znanstvenika u zemlji i svijetu na području humanističkih znanosti.

Od 1958. radi na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a od 1977. pa do umirovljenja profesor je slavenske filologije na Sveučilištu u Beču. Član je HAZU, Austrijske akademije znanosti, Akademije nauka i umjetnosti BiH, Norveške akademije znanosti, Academiae Europeae i Akademie dei Lincei u Rimu.