Obilježena 831. godišnjica potpisivanja Povelje Kulina bana

Međunarodni centar za mir (IPC) organizirao je u subotu u Sarajevu obilježavanje 831. godišnjice od potpisivanja Povelje Kulina bana koja je upućena dubrovačkom knezu Krvašu i građanima Republike Dubrovnik 29. kolovoza 1189. godine.

Namjera je svake godine podsjećati na značaj tog dokumenta jer je to jedan od najznačajnijih i prvih dokumenta među zemljama ovog dijela Europe o trgovinskoj suradnji i slobodi kretanja ljudi i roba te pravu na boravak u Bosni i sigurnost koju je garantirao bosanski ban Kulin.

Kako je kazao direktor Međunarodnog centra za mir Ibrahim Spahić, taj dokument u Bosni i Hercegovini doživljava se kao dio onoga što je priča o povijesti, ali on treba biti obavezujući za buduće generacije kako bi te europske vrijednosti, koje su kroz Ujedinjene narode postale i svjetske vrijednosti, bile motivirajući faktor za bh. europske integracije.

''Kada neko ima takvu baštinu kakvu ima BiH s Poveljom Kulina bana koja svjedoči o specifičnoj diplomaciji i državničkoj mudrosti u odlukama prema interesima građana BiH i susjeda, onda to treba biti pouka i za susjede da moraju biti otvoreni jedni prema drugima i da moraju garantirati sigurnost, ali i imati poštovanja prema najbližima'', pojasnio je Spahić.

Godišnjica Povelje Kulina bana obilježena je u subotu ispred zgrade državnih institucija, a Spahić je naglasio da je taj prostor odabran jer je Skupština Republike BiH donijela Ustav 1974. godine koji je omogućio da se BiH nakon referenduma proglasi samostalnom i suverenom državom.

Također, nakon opsade devedesetih godina donesen je ključni dokument o vanjskoj politici sa susjedima u vrijeme Pakta stabilnosti, zbog čega Spahić smatra da se BiH treba osloniti na parlamentarnu demokratiju koja omogućava da izabrani dužnosnici štite prava građana.

Spahić je podvukao da je Kulin ban potpisao državnički dokument čega se BiH ne bi trebala olako odreći zbog čega on čeka dan kada će se 29. kolovoza obilježavati u parlamentu BiH, dodajući da bi bilo dobro kada bi Carska knjižnica u Sankt Petersburgu vratila originalni dokument Povelje Bosni i Hercegovini koja njoj i pripada.

Znanstveni suradnik u Institutu za historiju Univerziteta u Sarajevu Nedim Rabić kazao je danas da je Povelja predmet lingvističkih, paleografskih i diplomatičkih istraživanja više od 150 godina, ali se tog dokumenta sjetimo samo 29. kolovoza nakon čega se zaboravlja na njegovu važnost.

''Iako se neproporcionalna pažnja daje Povelji Kulina bana u odnosu na druge vrijedne historijske dokumente iz srednjovjekovne Bosne ovo je prilika da se prisjetimo i drugih važnih događaja'', dodao je Rabić.

Profesor Tomislav Išek podsjetio je na knjigu osnivača Filozofskog fakulteta i akademika Ante Babića "Diplomatska služba u srednjovjekovnoj Bosni" nazivajući ju kapitalnim djelom, ujedno ocjenjujući da se država BiH sastavljena od dva entiteta danas nalazi u najtežem historijskom trenutku.

Stoga je naglasio da je historiju BiH potrebno promatrati u dugom kontinuitetu od desetog stoljeća do danas te je ovo podsjećanje u smislu afirmiranja svjetski priznate države koja neće nestati.

Povelja bosanskog bana Kulina je najstariji pronađeni očuvani bosanski državni dokument i jedan od najznačajnijih dokumenata bosanskohercegovačke historije. To je prvi diplomatski dokument izdan od vladara Bosne vladaru druge države.