Novi Sad -  Europska prijestolnica kulture 2022.

Simbolično u 20 sati i 22 minute spektaklom pod nazivom „Zeniteum 2022" Novi Sad je postao Europska prijestolnica kulture. Kao jedan od rijetkih gradova izvan Europske unije koji je dobio tu titulu, nosit će je zajedno s gradom Kaunasom iz Litve i Eschom iz Luksemburga, izvještava Deutche Welle.

Pod sloganom „Za nove mostove" u Novom Sadu je u titularnoj godini planirano održavanje 3.000 umjetničkih programa u kojima će sudjelovati više od 4.000 umjetnika, ne samo iz Novog Sada i Srbije, već i iz čitavoga svijeta.

Vizija čitavog projekta zasniva se na ideji da se Novom Sadu ostave čvrsti legati koji u cjelini unapređuju kulturni život grada.

„Mi nismo pripremali godinu titule tako da – kako kaže Balašević – ode cirkus iz našeg malog grada“, objašnjava za DW Direktor Zaklade „Novi Sad – Europska prijestolnica kulture“ Nemanja Milenković.

„Trudili smo se da iskoristimo ovo samo kao ukupno podizanje kapaciteta s dubokim promišljanjem što ostaje. A ostaje upravo ono što smo kroz metaforu 'Za nove mostove' gradili. Kada promatrate neki most na rijeci, ono što ne vidite su temelji i stupovi – to su ljudi i procesi, oni drže i nose most. A ono što vidite – to su prostori i programi", rekao je.

Za programe koje je Zaklada utemeljila u pripremnim godinama već su stigla prva priznanja. Novi Sad je krajem 2021. dobio nagradu za najbolji europski trend-brend na području kulture.

Osim kritika na račun festivalskog karaktera projekta, Europsku prijestolnicu kulture (EPK) su pratila i pisanja medija o netransparentnom trošenju novca, posebno imajući u vidu da najveći dio proračuna za realizaciju projekta dolazi iz javnih prihoda. Grad, Pokrajina i Republika su zajedno za realizaciju programa uložili 23 milijuna eura, dok je Zaklada sama prihodovala sedam milijuna.

Međutim, još 40 milijuna eura će do kraja procesa biti uloženo i u velike infrastrukturne projekte. Osim adaptacije kulturnih stanica, Novi Sad je u pripremnim godinama dobio novu Muzičko-baletnu školu i koncertnu dvoranu, dok su u podgrađu Petrovaradinske tvrđave obnovljene fasade i objekti koji su bili u izuzetno lošem stanju.

Najveći infrastrukturni zalogaj je ipak transformacija takozvane Kineske četvrti u kreativni distrikt, koja je postala i simbol sukoba Zaklade i neovisne scene. Naime, u prostoru nekadašnje tvornice „Petar Drapšin“ već se godinama prije dobivanja titule etablirao centar alternativne kulture u gradu, s brojnim klubovima, ateljeima, zanatlijskim radionicama i muzičkim studijima. S dobivanjem titule i početkom radova na rekonstrukciji, svi oni su po kratkom postupku bili iseljeni, bez informacije kada će se i pod kojim uvjetima moći vratiti u „Distrikt", navodi Deutche Welle.