Njemačka će na Beethovena potrošiti 6 milijuna eura
Njemačka će u idućoj godini na događaje kojima će se obilježiti 250. godišnjica rođenja skladatelja Ludwiga van Beethovena potrošiti 6 milijuna eura, izvijestilo je njemačko ministarstvo kulture.
"U sklopu obljetničkog programa planiranog za 2020. godinu promicat ćemo Beethovena daleko izvan kulturnih granica", rekla je novinarima u Berlinu ministrica kulture Monika Gruetters.
Kazala je kako je program osmišljen tako da se privuku mladi ljudi te da saznaju više o nevjerojatnoj raznolikosti i snazi Beethovenove glazbe.
Skladatelj je rođen u Bonnu 1770. godine. Njegov otac Johann i djed također su bili glazbenici. Smatra se jednim od najvećih skladatelja u povijesti glazbe.
U dobi od sedam godina Ludwig je počeo javno nastupati, a s 13 je postao pomoćni orguljaš u jednoj kapelici u Kolnu. Godine 1787. putuje u Beč gdje se upoznaje s Mozartom, no nakon kratkog boravka ondje mora se vratiti u Bonn zbog majčine smrti. Pet godina poslije vraća se u Beč, jedan od velikih europskih glazbenih centara u to doba i u njemu ostaje do kraja života.
Bečani su Beethovena smatrali čudakom zbog nemarnog izgleda, razbarušene crne kose i zbog toga što je živio po vlastitim pravilima.
Potkraj 1790. Beethoven shvaća da postupno gubi sluh. Tada počinje najveća kriza u njegovu životu. No upravo u tom razdoblju njemački genij piše svoja najbolja djela, u kojima pokazuje radost i emocije, ali i svoju bol. Beethoven je tada skladao svoju najpopularniju simfoniju, Simfoniju br. 5, kao i najpoznatiju operu Fidelio. Do 1820. godine potpuno je izgubio sluh. Nije se više pojavljivao u javnosti te je većinu vremena provodio u osami, pišući glazbu.
Pri kraju života, a umro je 1827. u 56 godini, napisao je slavnu i posljednju Simfoniju br. 9, koja je doživjela golem uspjeh, no Beethoven je više nije mogao čuti.
U završnome IV. stavku simfonije, četvero solista i zbor pjevaju "Odu radosti" za koju je riječi napisao Friedrich Schiller. U Devetu simfoniju utkane su temeljne misli Beethovenova revolucionarnog duha, sloboda i jednakost. "Oda radosti" danas je službena himna Europske Unije.
