Niste sigurni koju kremu za sunčanje odabrati? Sve ovisi o vašem tipu kože
Dolaskom toplijih dana, police drogerija i ljekarni preplavljene su proizvodima za zaštitu od sunca – od klasičnih krema i sprejeva, preko toniranih fluida i stickova, pa sve do pudera i seruma s UV zaštitom.
No što uistinu znači oznaka SPF? Jesu li svi proizvodi, za koje se tvrdi da su "vodootporni", doista učinkoviti na plaži?
Što znači zaštita od UVA, UVB i plave svjetlosti? I kako znati treba li vam mineralni ili kemijski filter?
Ovo su samo neka od pitanja koja mnogima padaju na pamet pri odabiru proizvoda za sunčanje, a istina je da pogrešan odabir ne znači samo estetski neuspjeh, već može imati ozbiljne posljedice – od opeklina i fotostarenja, do povećanog rizika od melanoma i drugih vrsta raka kože.
Zato je ključno razumjeti razliku između vrsta zaštite, filtera, tekstura i formulacija, kako bismo znali što tražiti – a što izbjegavati.
SPF je važan, ali nije dovoljan
SPF, odnosno Sun Protection Factor, označava razinu zaštite od UVB zračenja, koje je odgovorno za opekline. Na primjer, SPF 30 filtrira oko 97 posto UVB zraka, dok ih SPF 50 blokira oko 98 posto.
Naizgled mala razlika, ali u realnim uvjetima razlika može biti značajna, osobito za osobe osjetljive kože, djecu, svjetlopute i one s oštećenjima kože.
Međutim, SPF ne govori ništa o zaštiti od UVA zračenja – koje prodire dublje u kožu i odgovorno je za starenje kože, pigmentacije i dugoročne mutacije u stanicama. Upravo zato mnogi stručnjaci upozoravaju da je SPF važan, ali nije dovoljan.
UVA zračenje - uzročnik starenja i raka kože
UVA zrake čine 95 posto UV zračenja koje dopire do površine Zemlje. One ne uzrokuju crvenilo kao UVB, ali ulaze dublje u dermis i uzrokuju promjene koje ne vidimo odmah, smanjenje kolagena, gubitak elastičnosti, pojavu bora, mrlja i – najopasnije – oštećenje DNA stanica.
Da bi proizvod štitio od UVA zraka, mora sadržavati odgovarajuće filtere i imati oznaku "UVA u krugu" što prema europskim smjernicama znači da najmanje jedna trećina ukupne zaštite mora biti usmjerena na UVA spektar. Neki proizvodi koriste i azijsku oznaku PA+ (do PA++++), koja označava razinu UVA zaštite.
Vrste UV filtera
Kemijski filteri
Djeluju tako što apsorbiraju UV zrake i pretvaraju ih u toplinu. Često se koriste zbog svoje lagane teksture. Primjeri uključuju avobenzone, octocrylene, tinosorb S i M, uvinul A i druge.
Prednosti:
• lako se nanose, dobro se upijaju
• ne ostavljaju bijeli trag
• estetski prihvatljivi za svakodnevnu upotrebu
Nedostaci:
• mogu izazvati iritacije kod osjetljive kože
• neki su nestabilni na suncu (npr. avobenzone bez stabilizatora)
• Potencijalno štetni za okoliš (npr. oxybenzone – zabranjen na nekim plažama)
Fizički (mineralni) filteri
Sadrže cinkov oksid i/ili titanijev dioksid, koji reflektiraju UV zrake s površine kože. Posebno se preporučuju djeci i osobama s osjetljivom kožom, alergijama ili bolestima poput rozaceje.
Prednosti:
• ne izazivaju alergije
• stabilni na suncu
• pogodni za djecu i osjetljivu kožu
Nedostaci:
• često ostavljaju bijeli trag
• gušća tekstura, teže se razmazuju
Kombinirani proizvodi
Mnogi moderni SPF proizvodi kombiniraju kemijske i fizičke filtere kako bi se postigla optimalna zaštita i bolja estetska prihvatljivost.
HEV svjetlost i IR zračenje - nova dimenzija zaštite
U posljednje vrijeme sve više pažnje posvećuje i vidljivom spektru svjetlosti – posebice plavoj svjetlosti (HEV light) koja dolazi ne samo sa sunca, nego i iz ekrana.
Kod osoba s hiperpigmentacijama (melazma, tamne mrlje), plava svjetlost može pogoršati stanje.
Zato dermatolozi preporučuju tonirane kreme za zaštitu, koje sadrže pigment željeznog oksida – jedini sastojak koji dokazano blokira i plavi spektar, piše Hina zdravlje.
S druge strane, prisutno je i infracrveno (IR) zračenje.
Ono ne uzrokuje opekline kao UVB, no njegova sposobnost prodora duboko u kožu i stvaranja slobodnih radikala čini ga važnim čimbenikom u preranom starenju kože i potencijalnom pogoršanju oštećenja uzrokovanih UV zrakama.
Antioksidansi neutraliziraju infracrveno zračenje pa je za zaštitu potrebno potražiti kreme koje sadrže:
• vitamin C – snažan antioksidans, stabilizira kolagen.
• vitamin E – štiti lipide u staničnim membranama.
• niacinamid (B3) – smanjuje upalu, jača kožnu barijeru.
•koenzim Q10 – štiti mitohondrije.
• polifenole (iz zelenog čaja, resveratrol itd.) – protuupalni učinak.
• ferulinska kiselina – stabilizira vitamine i pojačava im učinak.
Riječ je o preparatima koji ne blokiraju IR zračenje fizički, ali sprječavaju njegove štetne posljedice u koži.
Kako odabrati zaštitu prema tipu kože?
Pravilna primjena – najčešća greška
I najbolji SPF proizvod neće djelovati ako se ne nanosi u dovoljnoj količini. Prema smjernicama dermatologa:
• Za lice i vrat: oko 1,25 ml (veličina novčića)
• Za cijelo tijelo odrasle osobe: oko 30 ml (2 žlice)
• Obnavljati svaka 2 sata, češće ako se znojite, plivate ili brišete ručnikom
Većina ljudi koristi manje od pola potrebne količine, čime se zaštita smanjuje i do 50%.
Dodatne oznake na ambalaži - što znače?
• Broad Spectrum / Široki spektar: štiti od UVA i UVB
• Water-resistant / Vodootporan: štiti tijekom 40 minuta u vodi
• Very water-resistant: do 80 minuta
• Anti-pollution / Antioksidansi: dodatna zaštita od urbanih oštećenja
Najčešće zablude o SPF proizvodima
"Ne treba mi SPF kad je oblačno" – UVA prolazi kroz oblake i staklo
"Imam tamniju kožu pa ne trebam zaštitu" – tamnija koža sporije izgara, ali i dalje stari i riskira karcinom
"SPF u puderu mi je dovoljan" – nije, jer se nanosi u premaloj količini
Kako se najbolje snaći u ponudi?
• Uvijek traži širokospektralnu zaštitu (UVA + UVB)
• Prilagodi proizvod svom tipu kože i životnim navikama
• Ne štedi na količini i redovitom nanošenju
• Za lice u gradu – lagani fluid s SPF 30+
• Za more – vodootporna krema SPF 50+, nanesena u obilnoj količini
• Za djecu – mineralna krema, bez mirisa i dodataka
• Ako imaš pigmentacije – koristi tonirani SPF sa željeznim oksidom
