Nezavidan položaj samohranih i razvedenih roditelja u BiH – Prepušteni sami sebi

Samohranim roditeljem u Bosni i Hercegovini zakonski se smatra staratelj djece koji je smrću izgubio partnera, ali ne i roditelj koji je nakon razvoda braka dobio starateljstvo nad djecom zbog čega je ta kategorija roditelja, koji u velikom broju slučajeva nakon razvoda ostaju sami da brinu o djeci, suočena sa nizom poteškoća.

Kako je razvod braka postao veoma česta društvena pojava, roditelji koji su starateljstvo nad djecom dobili razvodom braka smatraju kako im država treba priznati status samohranih roditelja. Upravo to je jedan od ciljeva za koji se bori i Udruženje samohranih roditelja Županije Sarajevo (ŽS) "Jedan manje - One less".

Udruženje je nedavno dobilo i prostorije, a tokom petogodišnjeg rada pridružio im se veliki broj samohranih roditelja koji se na ovaj način zajedno bore za svoja prava i bolje sutra svoje djece.
Pravnica Muamera Činjarević, idejni tvorac i predsjednica Udruženja, kazala je da je ovo Udruženje "jedino udruženje ovog profila u državi".

I razvedenima dati zakonski status samohranih roditelja

"Strateški cilj Udruženja jesu izmjene i dopune obiteljskog i kazneno zakona u Federaciji BiH, ali i donošenje zakona o alimentacijskom fondu. Kroz Obiteljski zakon FBiH su tretirani samo staratelji djece koji su smrću izgubili partnera, a obzirom da je razvod masovna pojava, cilj nam je i tu populaciju uvrstiti u Obiteljski zakon kako bi bili tretirani i imali neke privilegije", pojasnila je Činjarević.

Istaknula je da je položaj samohranih roditelja u BiH veoma loš, dodavši kako tu najviše ispaštaju djeca.

"U fokusu Udruženja su djeca do 18 godina, da im se pruži kvalitetnije odrastanje, stipendiranje, drugačiji tretman u odgojno-obrazovnim institucijama. Trenutno na terenu, status ove djece, populacije, u odgojno-obrazovnim institucijama je katastrofalan", naglasila je Činjarević.

Djeca iz nepotpunih obitelji, prema njenim riječima, često su žrtve nasilja koje nad njima vrše djeca iz potpunih obitelji, dok se roditelji često suočavaju sa problemom neplaćanja alimentacije od drugog roditelja.

"Oko 80 posto ove djece definitivno je ugroženo. Prvenstveno su ugroženi jer nemaju brigu i ljubav drugog roditelja, a onda i države kao 'maćehe'. Neplaćanje alimentacije kod razvedenih roditelja je jedan od gorućih problema, stigmatizacija te djece, pa i njihovih staratelja je na visokom nivou. Niz je problema koje zakonodavstvo uopće ne prepoznaje", kazala je Činjarević.

Njen suprug je preminuo prije deset godina, i ostala je sa troje djece. Najmlađa kćerka je imala pet godina, a osim nje, u to vrijeme imala je i dvoje tinejdžera. U trenutku kada je saznala za smrt supruga, kaže da je znala da mora ići naprijed.

Djeci osigurati maksimum

"Nije bilo jednostavno. Djeci sam morala biti i otac i majka i država, liječnik, drug, bankar, psiholog... Znala sam da djeci moram osigurati maksimum kada je u pitanju obrazovanje. Sin je tada završio srednju školu i ja sam tada odlučila, da bih njega privolila da upiše fakultet, da upišem i ja. Moj sin i ja smo upisali Pravni fakultet, završili u roku i bili atrakcija na fakultetu. Tim činom sam dala do znanja svojoj djeci, ali i široj javnosti, da djecu ne treba savjetovati šta da rade nego staratelj treba da bude živi primjer da se sve može kada se hoće", ispričala je Činjarević.

Nakon deset godina, Muamera Činjarević je ponosna samohrana majka dvoje magistara prava i maloljetne djevojčice. Njena djeca govore strane jezike, zaposleni su... Ova majka je mišljenja da je ona kao samohrani roditelj primjer potpunim porodicama kako se djeca odgajaju.

Majka devetogodišnjaka Naida Balta iz Ilijaša u razgovoru za AA ispričala je da je u brak stupila iz ljubavi koja je vremenom prestala.

"Sin je imao 17 mjeseci kada smo ostali sami. Ja sam preuzela brigu i staranje o njemu... Da bih ostvarila bilo koje pravo, morala sam da posežem za odvjetnicima", kazala je Balta.

U to vrijeme nije postojalo ni udruženje u kojem bi sa nekim mogla da se posavjetuje, da čuje iskustva samohranih roditelja...

Nerazumijevanje poslodavaca

"Kroz sve to sam prolazila sama. Mi, kao samohrani roditelji, u koju god firmu da dođemo da radimo, na neki način smo podređeni. Treba posvetiti više vremena tom djetetu, odvesti ga u vrtić, biti prisutan na mnogim stvarima koje se tiču djeteta, a poslodavci nemaju baš sluha za te stvari. Nailazila sam na mnoga nerazumijevanja, mnoge prepreke", pojasnila je Balta.

Prema njenim riječima, djeca u ovakvim situacijama izvuku "najdeblji kraj", jer su onda izložena različitim neugodnim situacijama u vrtiću, školi...

"Samohrani roditelj ne može biti svako. To su ljudi koji moraju imati lavlje srce. Nemamo podršku nikoga, ničega. Država nas ne doživljava. Trenutno sam nezaposlena. Moj dan počinje tako što ustajem rano, idem i čistim, njegujem druge ljude, snalazim se kako umijem i znam kako bih svom djetetu obezbijedila toliko da se ne primijeti da je dijete samohrane majke kada dođe u školu", objašnjava Balta.

I pravnica Aida Pobrić je razvedeni roditelj. U Udruženje se učlanila prvenstveno zbog problematike kojom se ono bavi, a u cilju da svojim ličnim doprinosom na neki način pomogne da se poboljša status samohranih roditelja, ali i onih koji zakonski nisu uvedeni kao samohrani roditelji.

"Tu ulazimo u novu problematiku, kako i na koji način zakon regulira status jednoroditeljskih obitelji, odnosno obitelji u kojima se jedan roditelj brine za dijete ili se drugi roditelj kroz alimentaciju brine sa svoje dijete", pojasnila je Pobrić.

Prema postojećem zakonskom okviru, kako je dodala, kao žena koja je razvedena ne ulazi u pravo kao samohrana majka.

Razvedene žene prepuštene same sebi

"Kao razvedena žena, ja nisam (zakonski) samohrana majka. To jeste osnovni razlog zbog kojeg sam ja tu, da se učini da se prošire zakonski okviri kako bi se i roditelji iz jednoroditeljskih obitelji nakon razvoda uveli u pravo kao samohrani roditelji ili ne, ali da im se daju ista prava ili veća kao što imaju samohrani roditelji", istaknula je Pobrić.

Prema njenim riječima, razvedene žene su u većini slučajeva prepuštene same sebi, one također same brinu o djetetu, što nimalo nije lako.

"Dodatna i otežavajuća okolnost jeste što se tu samo vi roditelj", poručila je Pobrić.

Zvanični podaci govore da godišnji broj razvedenih brakova u BiH za posljednje desetljeće i po varira. U 2001. i 2002. bilo je više od 2.000 razvoda godišnje, potom se ovaj broj nekoliko narednih godina smanjio, tako da je u 2008. godini iznosio 1.369. Broj razvoda brakova porastao je na oko 2.300 godišnje u 2011. i 2012. godini. Nešto više od 2.500 razvedenih brakova bilo je i u 2013. godini.