Nedostaje novca za daljnju obnovu Biskupije u Vukodolu
Iako je prva faza obnove mostarske Biskupije u Vukodolu završena, njezina daljnja sudbina još uvijek je nepoznata. Uspješno je postavljena krovna konstrukcija kako bi spriječilo daljnje urušavanje ove vrijedne građevine, nakon čega je opet prepuštena iščekivanju boljih dana.
Projektna dokumentacija je gotova, građevinska dozvola je osigurana, međutim, za daljnji nastavak radova nema novčanih sredstava. Radove na obnovi ovog višeznačajnog objekta izvodi Agencija Stari grad, koja pokušava osigurati novčana sredstava za drugu fazu obnove koja se odnosi na otvore i fasadu.
Prvom fazom i uspješnim postavljenjem krovne konstrukcija od daljnjeg urušavanja sasvim dovoljno se zaštitila ova vrijedna građevina. Objekt Biskupije u Vukodolu je nacionalni spomenik BiH tako da uživa posebne mjere zaštite. Objekt Biskupije bio je u potpunosti devastiran pa je rađena preventivna zaštita ostataka objekta.
Uslijedila je izrada projektne dokumentacije za koju je dobivena dozvola za građenje, konzervaciju, sanaciju i rehabilitaciju objekta, uz suglasnost i stručni nadzor Zavoda za zaštitu spomenika FBiH.
Spomenutim projektom tretirana je još fasada i stolarija, odnosno izrada prozora i vrata, za što je predviđen iznos od 100 tisuća maraka. Ovaj se novac može osigurati ukoliko, Grad Mostar koji je vlasnik objekta ili Agencija Stari grad, samostalna upravna organizacija Grada Mostara, apliciraju na javni poziv Vlade FBiH.
Sljedeća faza je sređivanje interijera. Projekt interijera će se raditi nakon određivanja namjene objekta, odnosno vraćanja objekta stvarnim vlasnicima, mostarskoj Biskupiji.
Biskupija u Vukodolu nalazi se u neposrednoj blizini rimokatoličkog groblja Masline u jugozapadnom dijelu Mostara. Izgradnja ovog kompleksa počela je pri kraju okupacije BiH od Osmanlijskog carstva, odnosno 7. travnja 1847. godine. Najviše zasluga što je biskupska rezidencija pet godina kasnije postala jezgra kulturno-prosvjetne djelatnosti Hrvata katolika u Mostaru pripada idejnom tvorcu, biskupu fra Rafi Barišiću i arhitektu i voditelju radova fra Petru Bakuli.
Ovaj spomenik značajan je kao simbol začetka svih kasnijih aktivnosti Crkve, a osobito franjevaca na ovim područjima. U Biskupiji u Vukodolu radom je započela prva pučka škola, a zatim i prva tiskara Katoličkog poslanstva u Hercegovini (1872.), a iz nje su se čuli i zvuči prvog glasovira.
Kompleks stare biskupske rezidencije nacionaliziran je krajem 1959. godine i povjeren tadašnjem poduzeću za gazdovanje, koje je unutar objekta formiralo više stanova. Nakon osamdesetih godina prošlog stoljeća, objekti Biskupije u Vukodolu bili su, napušteni i prepušteni zubu vremena.
Graditeljska cjelina tijekom travnja 1992. godine granatirana je i oštećena, a potom napuštena i uzurpirana bespravnom izgradnjom. Međutim, na sjednici Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika u ožujku prošle godine, Biskupija u Vukodolu proglašena je nacionalnim spomenikom.
