Predviđa se 15 ledenih dana tijekom cijele zime u BiH

Regiju jugoistočne Europe i Bosnu i Hercegovinu očekuje uglavnom toplija zima, a trenutno natprosječno toplo vrijeme uz južno strujanje, prema prognozama meteorologa, trebalo bi se zadržati sve do pred kraj 2019. godine, dok se početkom nove, 2020.  godine očekuje opadanje temperatura zraka.

Nedim Sladić, meteorolog amater, u razgovoru za Anadolu Agency (AA) je pojasnio da bi prema trenutno dostupnim tjednim izračunima Europskog centra za srednjoročnu prognozu vremena (ECMWF), početkom siječnja trebalo očekivati temperature zraka približnije zimskom godišnjem dobu.

Prognozira se do 15 ledenih dana  

"Za sada se ne vidi neki postojan signal za izrazito niske temperature zraka u našoj zemlji, s obzirom na to što su određeni putovi odakle nam dolaze hladne zračne mase na Balkan, Rusija i sjever Europe, znatno topliji od prosjeka, a pojedina područja poput zapada Rusije se također suočavaju s manjkom snijega za ovo doba godine", pojasnio je Sladić.

Dodao je da prema svim izračunima, regija jugoistočne Europe očekuje uglavnom toplija zima (tromjesečje prosinac-siječanj-veljača) u odnosu na višegodišnji prosjek, uz manji broj ledenih (temperatura tokom cijelog dana manja od nula stupnjeva Celzijusovih) i mraznih dana (minimalna temperatura zraka manja od nula stupnjeva) u odnosu na 2018. godinu.

"Prognozira se od 35 do 45 mraznih dana i do 15 ledenih dana tijekom cijelog toka zime. Izgledno je da će ova zima biti često pod utjecajem Atlantika i čestih frontalnih poremećaja sa sjeverozapada kontinenta zbog čega će biti promjenjiva, uz česte smjene toplijih i hladnijih razdoblja, a padaline bi trebale biti u granicama prosječnih vrijednosti", kazao je Sladić.

Najviše padalina krajem siječnja   

Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ) BiH u sezonskoj prognozi navodi da bi u naredna dva i po mjeseca ukupna količina padalina trebala biti u granicama višegodišnjeg prosjeka ili nešto niža. Raspored padalina tijekom zime bit će neujednačena, a najviše padalina izgledno je u trećoj dekadi prosinca i pred kraj siječnja.

Očekivane ukupne količine padalina trebale bi biti približne sezoni zime 2018. - 2019. godine.

"Najveći snjegovi (preko 60 centimetara) su očekivano većinom zabilježeni u siječnju, a u novijim godinama u veljači (2012.) i ožujku (2005.). Primjećujemo da su u novijem dobu ti snjegovi znatno rjeđi i javili su se do sada svega tri puta: 2000., 2005. i 2012. godine, a učestalija pojava većih snjegova zabilježena je šezdesetih godina 20. stoljeća", podsjetio je Sladić.

Osvrnuo se i na izrazito toplu jesen koja je zabilježena ove godine, a kao glavni razlog ove pojave smatra se izrazito pozitivna faza indijskog dipola.

"Postoji pozitivna korelacija između povišenog atmosferskog pritiska nad Europom s izrazito jakom pozitivnom fazom indijskog dipola, tj. kada je indijski dipol u vrlo jakoj pozitivnoj fazi, tada se naš kontinent nađe pod povišenim atmosferskim pritiskom koji osigurava stabilne vremenske prilike i to je bio slučaj s listopadom ove godine. I baš u listopadu ove godine zabilježen je snažan indeks dipola, a slične jeseni zabilježene su i 2015, 2011. te 2006. godine, koje su među toplijim jesenima u BiH", pojasnio je Sladić.