NASA uvjerena da je Venera nekad mogla biti prepuna života
Venera, planet s atmosferom punom ugljik dioksida, gotovo bez vode i s temperaturama iznad 460 stupnjeva celzijevih, nekada je mogao biti nastanjen, tvrde NASA-ini znanstvenici.
Istraživači su koristili klimatske modele kako bi vidjeli kako je Venera nekad izgledala. Zaključili su da je vjerojatno imala plitke oceane tekuće vode i temperature koje su mogle biti podnošljive za život čak dvije milijarde godina svoje povijesti.
Atmosfera je trenutačno 90 puta gušća od Zemljine, a znanstvenici smatraju da je to zato što se dva planeta okreću oko vlastite osi različitom brzinom. Jedan dan na Veneri traje 177 puta dulje nego jedan dan na Zemlji upravo zato što se Venera tako sporo okreće oko osi.
Prvi znaci da je Venera nekad u povijesti imala oceane otkrila je misija Pioneer krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Planet Venera znatno je bliži Suncu od Zemlje i sukladno toma izloženo je većoj količini solarne energije. Zbog toga su oceani isparili, voda je bila razlomljena na sastavne elemente vodik i kisik, a vodik je jednostavno pobjegao iz Venerinog gravitacijskog bunara u svemir.
Bez vode na površini, ugljik dioksid se samo gomilao i stvorio efekt staklenika koji je djelomično odgovoran za ekstremne temperature na površini Venere.
Michael Way, NASA-in istraživač na institutu Goddard u New Yorku rekao je: "Mnogi alati koje koristimo za proučavanje zemljinih klimatskih promjena, iskoristili smo i za proučavanje drugih planeta. Istraživanje pokazuje da je Venera mogla znatno se razlikovati od planeta kakvog danas poznajemo".
NASA je objavila da postoji realna mogućnost da je Venera nekad imala više kopnene mase nego današnja Zemlja.
"Ovaj tip površine idealan je za razvoj života na planetu. Čini se da je postojalo dovoljno vode za postojanje života uz dovoljno kopna koje bi smanjilo osjetljivost planeta na promjene u sunčevoj svjetlosti", stoji u NASA-inom priopćenju.
