Nakon rata, u BiH se vodi rat spomenika

U Bosni i Hercegovini je izgrađeno više od 2.100 spomenika koji su posvećeni stradanju civila i/ili boraca u proteklom ratu, priopćilo je povodom 18. travnja, Međunarodnog dana spomenika i spomeničkih cjelina,  Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK).

Veći broj mapiranih spomenika nalazi se na području Federacije BiH (više od 1.400), a također regija u kojoj je mapirano najviše spomenika je u Federaciji BiH (Tuzlanski kanton sa ukupno 288 spomenika).

Pročitajte još

Upoznajte nacionalne spomenike BiH

U Republici Srpskoj najviše spomenika je popisano na području Bijeljinske mezoregije, uključujući i subregiju Zvornik (ukupno 231 spomenik).

U Hrvatskoj je izgrađeno više od 1.200 spomenika posvećenih stradanjima u Domovinskom ratu. Najveći broj spomenika se nalazi na području Vukovarsko-srijemske (109) i Sisačko-moslavačke županije (100).

S druge strane, u Crnoj Gori i Srbiji je prisutan znatno manji broj spomenika i uglavnom su posvećeni stradanjima u NATO kranatiranju i ratu na Kosovu. Tako je u Crnoj Gori popisano 17 spomenika, a u Republici Srbiji ukupno 301 spomenik. Najviše spomenika je popisano na području grada Beograda (52), te Pčinjskog upravnog okruga (30).

Edvin Kanka Ćudić, predsjednik UDIK-a kaže kako su analize pokazale da su izgrađena spomen-obilježja različitih oblika, a neki od njih su spomen-ploče, križevi, česme, biste, spomen-poprsja, crkve, te razni spomen-kompleksi.

''U najčešćem broju slučajeva radi se o manjim ili većim spomen-pločama, a nalazimo ih na pročeljima zgrada, na kamenim stijenama, pored lokalnih puteva, mostova, na grobljima, u interijerima, često položene uz spomenike kao dodatna objašnjenja'', naveo je.

UDIK-ovim istraživanjima je utvrđeno da u Bosni i Hercegovini, ali i regiji, postoji veliki broj kontroverznih spomenika, odnosno obilježja koja svojom pojavom ili porukom dovode do netrpeljivosti i sukoba u zajednici.

''Bosna i Hercegovina je zemlja spomenika u kojoj se kroz tri sukobljena narativa rata vodi istovremeno i rat spomenika. Iz tog razloga važno je postaviti pitanje, jesu li ti spomenici nužni za najbolju memorijalizaciju žrtava rata protiv Bosne i Hercegovine? Iako su većina preživjelih i promatrača suglasni oko toga da spomenici trebaju biti podizani na mjestima masovnih zločina, ne postoji zajednički stav o tome što bi trebala biti njihova svrha'', naglasio je Ćudić.