Najezda gubara zahvatila Hercegovinu: Uništene šume od Ivanice do Mostara i Gruda

Najezda gubara zahvatila je cijelu Hercegovinu, počevši od juga, od Ivanice nadomak Dubrovnika pa do Peć Mlina u općini Grude, odnosno vrela rijeke Tihaljine - Trebižata pa sve do Mostara.

Gubar je jedan od najznačajnijih šumski štetnika koji se javlja nakon listanja šuma i voćnjaka, piše Večernji list BiH.

Stradali hrast, grab...

U brdskim dijelovima Hercegovine gubari su u proteklom razdoblju potpuno ogoljeli hrast, a primjeri za to su područje od Ivanice i Trebinjske šume, preko čapljinskoga područja do brdskih dijelova Ljubuškoga i juga grudske općine. Gusjenice gubara napravile su štete u šumama graba i svih vrsta hrasta, a stradalo je i ostalo kraško drveće, od smrdelja do klena, s iznimkom jasena.

Pošteđena su ostala tek zimzelena stabla - zelenike, crnike i smreke. Područja kraških šuma crne se. Zanimljivo, od voćaka gusjenicama gubara najomiljenije su bile rijetke dunje, zatim su ogoljene jabuke, trešnje, dženerike, a nije pošteđeno ni ostalo voće s iznimkom smokve i masline.

Riječ je o pojavi koja se javlja ciklično, otprilike svakih sedam do deset godina. Uz štete koje gusjenice gubara izazivaju na prirastu drvne mase, ako invazija potraje više godina, posljedice su sušenje stabala i značajne štete u šumarstvu.

Čak i prilikom blažih napada štete su osjetne jer stabla postaju podložna drugim štetnicima i bolestima. Ovih dana primjetna je druga faza razvoja ovog štetnika, a to su leptiri. Manje upućenima nestvarno je da se neugledne gusjenice transformiraju u leptire, koji napadaju na sve slobodne prostore, čak i na vrata i prozore, u potrazi za mjestom gdje bi mogli odložiti jaja.

Struganje jaja s kore stabala

Transformaciji prethodi faza kukuljenja tijekom koje se gadljiva gusjenica pretvara u leptira. Ženke leptira gubareve gusjenice snesu do 2000 jaja koja najčešće odlažu na kori stabala, ali i na drugim mjestima koje smatraju prikladnim. Legla su svijetložute boje.

Valja reći kako je jedan od načina za suzbijanje ove štetočine upravo struganje jaja s kore drveća. U Hercegovini se to radilo za najezda gubara 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća, a prikupljena jaja solidno su plaćana. Uz mehaničko uklanjanje legla gubar se suzbija i kemijski, tretiranjem iz zrakoplova. Inače, naziv gubar dolazi od izgleda jajnog legla koje podsjeća na gubu.