Najčešće predrasude u koje većina ljudi vjeruje

Široka rasprostranjenost uvjerenja, neadekvatno interpretirana informacija, nekritičko mišljenje, ali i nepostojanje ili nedostatak naučnih dokaza – sve to mogu biti uzroci za formiranje predrasuda u koje bespogovorno vjerujemo.

Čokolada uzrokuje pojavu akni

Iako je vrlo rasprostranjeno, ovo vjerovanje je - netočno.

Naučnici se već decenijama bave istraživanjem eventualne uzročno-posljedične veze između čokolade i pojave akni na licu i tijelu, ali na sreću ljubitelja ove poslastice, do sada takvo što nije dokazano. Stručnjaci dodaju kako je razlog što vjerujemo u ovaj mit naoko logičan, jer dokazano je da hrana koja obiluje šećerom i mastima povećava proizvodnju sebuma, odnosno masnoća u koži koje sadrže lojne žlijezde, što može dovesti do upalnih procesa u organizmu. Međutim, takvi dokazi kada je riječ konkretno o čokoladi ne postoje. Isto tako, navode da mliječni proizvodi i šećer, a ne ova poslastica, mogu biti okidači za nastanak hormonalnih promjena, pa samim tim i pojave bubuljica.

Zbog toga savjetuju da smanjimo unos šećera. Također, svjedoci smo da se u zadnje vrijeme sve više preporučuje konzumacija crne čokolade, jer sadrži antioksidanse. Međutim, važno je da unos svedemo na razumnu mjeru – red čokolade dnevno.

Nikotin je najštetniji sastojak cigarete

Ovo je, bez sumnje, jedna od najrasprostranjenijih predrasuda ne samo na našem podneblju, već na globalnom nivou.

Naučnici kažu da nikotin nije bez rizika i da izaziva ovisnost, ali da nije glavni uzročnik bolesti povezanih s pušenjem. Ovu tezu potvrđuje i činjenica da je nikotin još pre gotovo pola stoljeća postao dio rješenja u borbi protiv pušenja, te se od tada unosi kroz nikotinske žvake, flastere i tablete. S druge strane, brojna naučna istraživanja pokazala su da je jedan od najštetnijih sastojaka cigarete dim koji nastaje sagorijevanjem duhana. Eksperti upozoravaju da se u duhanskom dimu nalazi više od šest hiljada materija, od kojih je oko 100 klasificirano kao štetno ili potencijalno štetno.

Ono što većina pušača treba znati jeste da se nikotin oslobađa iz duhana već i na nižoj temperaturi, i to oko 250 stupnjeva Celzijusa, te se do potrebne količine nikotina iz duhana može doći i bez sagorijevanja i svih pratećih štetnih materija koje nastaju iz sagorijevanja i duhanskog dima. Sve češće svjetski eksperti iz oblasti javnog zdravlja govore da postoji bolja opcija za sve one pušače koji žele promijeniti svoje loše navike, ali nisu spremni da je se u potpunosti odreknu. Navode da odgovor može biti i u zagrijavanju, odnosno manje štetnim alternativama koje su bazirane na tehnologiji zagrijavanja duhana, poput IQOS-a, globalno najpoznatijeg uređaja ovog tipa.

Čovjek koristi samo 10 posto mozga

Ova predrasuda u koju vjeruje gotovo pola čovječanstva stara je bar stoljeće i vezuje se uz početke neuroloških istraživanja, kada su naučnici pokušavali utvrditi gdje se u mozgu nalaze centri za pojedine funkcije. 

Iako danas, zahvaljujući nauci, možemo uraditi "mapiranje” cjelokupne moždane mase i sa većom ili manjom preciznošću odrediti koji dio mozga je za što zadužen, to nije bio slučaj na početku ovih istraživanja. Tada su ispitivanja rađena na samo oko 10 posto zapremine mozga, što je dovelo do pogrešne interpretacije koja je do danas aktualna – da čovjek koristi tek deseti dio moždanog potencijala. Nema sumnje da je ovoj teoriji u velikoj mjeri doprinijela i nada o tome što bismo tek mogli kada bismo koristili i preostalih 90 posto mozga.

Ipak, naučna istraživanja jasno pokazuju da je u svakom trenutku aktivan veći dio mozga, ukazujući da se zone aktivnosti smjenjuju. Istraživači su uz pomoć funkcionalne magnetne rezonance i drugih metoda zaključili da je mozak aktivan čak i kada se obavljaju najjednostavnije radnje, poput odmaranja ili spavanja.