Nacionalni park Sutjeska - raj na zemlji

Nacionalni park Sutjeska osnovan je 1962. godine, a prostire se na 17.250 hektara, od čega je preko 66 posto prekriveno šumama, a ostali dio čine pašnjaci, livade i goleti iznad gornje granice šume

Broj posjetitelja Nacionalnom parku Sutjeska, najvećem i najstarijem na prostoru Bosne i Hercegovine raste iz godine u godinu. Tako su prošle godine zabilježeni dolasci 13.000 gostiju s prostora bivše Jugoslavije, ali i iz Engleske, Francuske, Nizozemske, Belgije, Češke, Slovačke... Ostvareno je 8.500 noćenja, piše Anadolija.

Nacionalni park Sutjeska osnovan je 1962. godine, a prostire se na 17.250 hektara, od čega je preko 66 posto prekriveno šumama, a ostali dio čine pašnjaci, livade i goleti iznad gornje granice šume.

Obuhvaća područje Sutjeske sa strogim prirodnim rezervatom Perućica, dijelove planina Maglić 2.386 metara - najviši vrh u BiH, Volujaka, Vučeva i Zelengore. NP Sutjeska je od 2000. godine uvršten u II kategoriju IUCN-a - Odjel UN-a za zaštitu prirode i prirodnih dobara.

Gorske oči i prirodni rezervat

NP Sutjeska je najraznovrsniji kompleks ekosustava na prostoru BiH i jedan od najraznovrsnijih na prostorima jugoistočne Europe. Na Zelengori se nalazi osam glečerskih jezera "gorskih očiju“: Donje i Gornje Bare, Bijelo i Crno jezero, Orlovačko, Štirinsko, Kotlaničko, Borilovačko jezero. Ono što također karakterizira ovo područje jesu duboki kanjoni Sutjeske, Hrčavke i Jabučnice, bistrih planinskih rijeka bogatih potočnom pastrmkom. Veoma je dragocjen i bogat fond divljači i rijetkih biljnih vrsta, od kojih su mnoge endemske.

U samom srcu parka smješten je i strogi prirodni rezervat Perućica 1.434 hektara, najočuvanija i najveća prašuma u Europi, u kojoj je od osnivanja nacionalnog parka strogo zabranjena bilo kakva intervencija čovjeka.

Na širem tangentnom području nacionalnog parka Sutjeska odigrala se važna bitka između njemačkih okupacijskih snaga i osloboditeljskih jedinica 1943. godine, u povijestipoznata kao treća ofanziva. U spomen na ovaj događaj, 1973. godine je podignuto Spomen obilježje Bitke na Sutjesci. Na području Nacionalnog parka Sutjeska postoji još desetak spomen-obilježja posvećenih pojedinim važnim trenucima ili osobama bitke na Sutjesci.

Zahvaljujući ljubaznošću domaćina, direktora javne ustanove Nacionalni park Sutjeska, Zorana Čančara, a uz pratnju Miloša Živanovića, rukovoditelja sektora za zaštitu, ekipa agencije Anadolija imala je priliku obići najinteresantnije dijelove nacionalnog parka Sutjeska.

Najljepši pogled iz podnožja Maglića

Za nešto više od sat vremena vožnje makadamskim putem stigli smo do oko 20 kilometara od Tjentišta udaljenog Prijevora koji se nalazi na nadmorskoj visini od 1.660 metara, a s čijeg se vrha pruža najljepši pogled na prašumu Perućicu, ali i cijeli Nacionalni park Sutjeska.

S lijeve strane Prijevora uzdiže se najveća planina u Bosni i Hercegovini - Maglić, sa svojim vrhom od 2.386 metara nadmorske visine. Upravo Prijevor, smješten podno Maglića, odabran je za izgradnju tri katuna - kamene kuće niske gradnje koje Nacionalni park Sutjeska od prošle godine izdaje gostima koji žele na njemu boraviti. Dva su kapaciteta šest, a jedan četiri ležaja. U katunima gosti sami sebi spremaju hranu, a sve se obavlja na starinski način, uz peći na loženje.

Za smještaj u katunima posebno su zainteresirani strani gosti, koji su pristizali čak i iz Belgije, a među posjetiocima ima i domaćih, prvenstveno iz Sarajeva.

U blizini katuna NP Sutjeska nalazi se i onaj u vlasništvu Zorana Budalića, koji svake godine tu s obitelji vrši ispašu svojih ovaca i goveda iz Bileće. S obzirom da je podno Maglića, na kojem se inače još zadržao, pao prvi ovosezonski snijeg, Zoran se 15. rujna vratio u rodni kraj. Preko ljeta pravi sir i kajmak koji je vrhunske kvalitete i zbog toga nešto skuplji nego u gradu, kojeg prodaje gostima i posjetiteljima koji borave u katunima na Prijevoru ili tranzitiraju kroz to područje.

Osim što obiluje prelijepim pejzažom, prirodom, pogledom i čistim planinskim zrakom, Prijevor je i veoma značajno turističko odrediše, posebno planinare. Naime, upravo to je lokalitet s kojeg je polazna točka za pohod na Maglić i Trnovačko jezero udaljeno oko pet kilometara, a do kojeg je jedino moguće stići pješice. Karakteristika ovog jezera, osim njegove ljepote, jeste to što se nalazi u Crnoj Gori, a do njega je moguće doći iz BiH. Prijevor se, inače, nalazi na oko jedan kilometar udaljenosti od Republike Crne Gore.

Na grobu pradjeda Vuka Jeremića

Na nešto malo više od pola puta od Tjentišta do Prijevora, točnije oko 13 kilometara nalazi se Dragoš sedlo, smješteno na nadmorskoj visini od 1.264 metra.

Na udaljenosti oko pola kilometra na desnu stranu s donje strane pješice kroz Perućicu stiže se do vidikovca sa kojeg se pruža najljepši pogled na vodopad Skakavac. Predstavlja hidrogeološki fenomen u sastavu prašumskog rezervata Perućice: 75 metara visinskog profilnog pada, gradeći Peručićki potok. Dužina potoka je dva kilometra, a ulijeva se u rijeku Sutjesku.

Zanimljivo je da se u sastavu Perućice nalaze i tri smrče (picea exscelsa) nazvane i "tri sestre" visine 65 metara što ih čini jedinstvenim u Europi.

U neposrednoj blizini Dragoš sedla, na oko stotinjak metara, nalazi se i grob Nurije Pozderca, učitelja i političara. Na ploči pored groba je zapisano: "Teško ranjen na Vučevu ovdje je 12. lipnja 1943. godine umro prvi potpredsjednik Izvršnog odbora Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ).

Nurijin otac, Mustafa-aga Pozderac, bio je jedan od posljednjih aga Turskog carstva u Cazinskoj krajni.

Unuk Nurijine kćerke Sadete je Vuk Jeremić, srbijanski političar i diplomat, bivši ministar vanjskih poslova Republike Srbije i trenutni predsjednik Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN).

Neposredno pored groba Nurije Pozderca početak je i planinske staze Perućica duge 7,85 kilometara, koja se pješice pređe za tri sata.

Inače, Nacionalni park Sutjeska ima oko 100 kilometara šumskih putova dostupnim posjetiteljima.

Tko sve i što lovi

U sastavu Nacionalnog parka Sutjeska je i bogato lovište Zelengrad, raspoređenih u 12 rezervata s od po oko 5.500 hektara, odnosno ukupne površine 53.700 hektara .

Rukovoditelj Sektora za zaštitu NP Sutjeska i vodič kroz Nacionalni park Sutjeska koji je pokazao samo djelić onoga što treba vidjeti, Miloš Živanović, navodi kako su najatraktivniji lov na divokozu, jer je među najzahtjevnijim, i tetrijeba.

Ističe da se cijena odstrela divokoze kreće od 600 KM (oko 300 eura) do čak 2.000 KM (oko 1.000 eura) za trofejne primjerke. Ulazna taksa za lov na divokozu se naplaćuje 100 KM (oko 50 eura).

Nedavno je u lovu u NP Sutjeska bio i Gerard Selman, predsjednik Ustavnog suda bosanskohercegovačog entiteta RS-a, bivši ministar pravde tog entiteta i jedno vrijeme potpredsjednik entitetske vlade. Zaljubljenik u prirodu i lov, kako kažu za Selmana, imao je namjeru odstrijeliti divokozu - divojarca, ali u tome nije uspio. Platio je samo ulaznu taksu od 100 KM.

Osim poznatih javnih ličnosti, najčešći lovci su gospodarstvenici - direktori i vlasnici poduzeća i kompanija. Tek poneki političar. Među lovcima je i član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović, za kojeg navode kako je lovio u obližnjem lovištu JPŠ "Šume RS", a u NP Sutjeska još nije navraćao.

Primjerak odstreljenog tetrijeba je 2.000 KM (oko 1.000 eura), plus ulazna taksa od 150 KM (oko 75 eura).

Odstrel srneće divljači, kojeg godišnje bude između deset i 15 primjeraka, kreće se od 300 KM (oko 150 eura) dok 1.000 KM (oko 500 eura) uz ulaznu taksu od 100 KM (oko 50 eura), a cijena se određuje na osnovu poena prema kojim se vrednuje divljač.

Oni koji žele odstreliti medvjeda platit će to od 7.000 KM (oko 3.500 eura), a za "zlatnog medvjeda" cijena u zavisnosti od poena kreće se između 8.500 KM (4.250 eura) i 9.000 KM (oko 4.500 eura), dok kapitalni primjerci mogu koštati i do 20.000 KM (oko 10.000 eura). Ulazna taksa je 100 KM (oko 50 eura).

Za odstrel vuka plaća se 750 KM (oko 375 eura) po primjerku uz ulaznu taksu koja je 60 KM (oko 30 eura). Godišnje se inače, odstreli svega tri do četiri vuka.

Naime, kompletan odstrel u okviru NP Sutjeska vrši se na osnovu utvrđenog plana i programa kojeg odobrava nadležno resorno entitetsko ministarstvo.

Što se tiče stranih lovaca koji svraćaju u NP Sutjeska to su uglavnom lovci s prostora bivše Jugoslavije, prvenstveno Srbije i Hrvatske i u nešto manjoj mjeri iz Slovenije. Bilo je jako puno Austrijanaca, koji su ranije dolazili u lov na srneću divljač i divokoze, ali je njihov broj u posljednje vrijeme nešto opao.

Kapaciteti i planovi za budućnost

Direktor NP Sutjeska, Zoran Čančar, navodi kako je gostima na raspolaganju 169 ležajeva, odnosno da s paviljonskim dijelom Nacionalni park raspolaže s ukupno 220 ležaja. Cijena smještaja na bazi punog pansiona je 55 KM (oko 28 eura), dok se sam ulaz u Nacionalni park naplaćuje 2 KM (1 euro) za goste hotela Mladost, odnosno 5 KM (oko 2,5 eura) za one koji to nisu.

"U sklopu kompleksa nalazi se i Sportsko-rekreativni centar sa stadionom za nogomet i dva pomoćna, kao i terenima za odbojku, košarku i tenis. Tu je i rekreacijsko jezero koje se puni vodom iz Sutjeske, površine 16.000 metara kvadratnih koje ostvaruje u sezoni značajnu posjetu od čak 300 do 400 osoba na dnevnoj osnovi", navodi Čančar.

Na raspolaganju posjetiteljima Nacionalnog parka Sutjeska je 25 bicikala, a u planu je da se napravi i prostor za jahanje, odnosno iznajmljivanje konja.

Uz Omladinski kamp u okviru kompleksa planirano je da se izgradi objekt od 40 kreveta, s laboratorijem i informatičkom opremom kao istraživačko-razvojni i edukativni centar za šumarstvo, poljoprivredu, ekologiju i ruralni razvoj, a koji bi se koristio za razmjenu studenata u okviru nastavnih planova i programa kako u samoj BiH, tako i za međunarodnu razmjenu u tim oblastima, navodi Anadolija.

Direktor NP Sutjeska Zoran Čačar navodi kako će u tom poduzeću nastaviti s projektima koji će značiti zaštitu i unapređenje prirodnog i kulturno-povijesnog naslijeđa, te unapređenje turističke ponude kako bi Nacionalni park Sutjeska postao top destinacija za cijelu Bosnu i Hercegovinu.