Na današnji dan prije 45 godina, 27. srpnja 1980. umro je posljednji iranski šah (car). Ime mu je bilo Muhamed Reza Pahlavi, a bio je poznat po cijelom svijetu jer je preko 37 godina vladao Iranom.
Rođen je u Teheranu 26. listopada 1919. godine. Nosio je pompozne titule iranskih (perzijskih) vladara – Shahanshah (hrv. kralj kraljeva), Aryamehr (hrv. svjetlo Arijevaca) itd.
Premda je Iran bio poznat po najvećoj pojedinačnoj kolekciji kraljevskih dragulja na svijetu, koje je šah Muhamed Reza Pahlavi ekstravagantno upotrijebio pri svojoj krunidbi, ipak je on bio vladar prilično naklonjen Zapadu i često se družio s europskim i američkim državnicima, obučen potpuno u zapadnjačkom stilu.
Muhamed Reza Pahlavi školovao se u Švicarskoj, u znamenitom institutu Le Rosey, koji su pohađali mnogi strani prinčevi, aristokrati i djeca milijardera.
Primjerice, u institutu Le Rosey, osim šaha su se školovali: kralj Albert II. od Belgije, Aga Khan IV, srpski prijestolonasljednik Aleksandar Karađorđević, Winston Churchill (premijerov unuk), Dodi Al-Fayed, kralj Fuad II. od Egipta, knez Egon od Fürstenberga, kralj Juan Carlos od Španjolske, knez Rainier III. od Monaka itd.
Šah Muhamed Reza Pahlavi bio je legendarno poznat po bogatstvu koje je nagomilao već njegov otac, prvi šah iz dinastije Pahlavi. Vjerojatno da bi djelomično iskupio očevo pretjerano gomilanje, Muhamed Reza Pahlavi vratio je posjed od navodno čak 2.000 sela u Iranu, koja je naslijedio od oca, lokalnom stanovništvu po niskim cijenama.
Šaha Muhameda Rezu Pahlavija svrgnuli su iranski revolucionari 1979. godine, a vlast je preuzeo ajatolah Homeini. Tako je nastala islamska republika u Iranu koja traje i do danas.
Prethodno je u ustavnoj krizi 1953. šah došao u sukob s predsjednikom vlade i vođom Nacionalne stranke Irana Mohammadom Mossadeghom, koji se protivio velikim ovlastima šaha i sudjelovanju stranoga kapitala u iranskoj naftnoj industriji. Mohammed Reza Pahlavi sklonio se u Italiju, ali se poslije intervencije vojske koja mu je pružila podršku vratio u zemlju i oborio Mossadegha s vlasti.
Reformama iz 1963. pokušao je modernizirati državu. Povezanost s američkim kapitalom, pretjerano bogaćenje i odvlačenje bogatstva iz zemlje, nedemokratski režim vlasti s osloncem na vojsku i nasilno gušenje oporbe, izazvali su otpor naroda, na koji su počeli najviše utjecati vjerski vođe muslimana šijita.
Nezadovoljne mase, predvođene ajatolahom Ruholahom Homeinijem, provele su revoluciju protiv šaha i dinastije Pahlavi, te je Mohammed Reza pod sveopćim pritiskom 1979. napustio zemlju. Kada je u ožujku 1979. referendumom izglasovana Islamska Republika Iran, vlast dinastije Pahlavi formalno je prestala.
Šah je otišao u egzil, seleći se iz države u državu. Bio je neko vrijeme u Egiptu, zatim u Maroku, na Bahamima te čak i u Meksiku. Na kraju je šah završio na liječenju u SAD-u, što je izazvalo napetost u američko-iranskim odnosima. Šah je, unatoč bolesti, morao iz SAD-a otići u Panamu, a na kraju opet u Egipat, gdje je i umro.
