Mostar - studentski grad?

Početkom akademske godine, počele su i prve pritužbe stanara o nebrizi stanodavaca za ponašanje studenata u iznajmljenim stanovima. Pod naslovom "Teror studenata", jedan čitatelj je redakciji poslao e-mail navodeći galamu, opijanje i remećenje reda i mira u stambenoj zgradi.

Nijedan savjet o ovom pitanju nije moguć osim onog o pozivanju policije koja bi, prema službenoj dužnosti, trebala reagirati na remećenje javnog reda i mira. Javni red i mir se ne odnosi samo na javna mjesta, već i na stanove. Prema definiciji, javni red i mir je skup međusobnih odnosa i ponašanja građana i drugih subjekata, kojima se ostvaruju prava i slobode sukladno međunarodnim standardima o ljudskim pravima.

Čitatelj također upućuje na neprijavljivanje iznajmljivanja stanova čime se oštećuje budžet Federacije. Prema Zakonu o porezu na dohodak, najmodavac je dužan plaćati porez na dohodak od iznajmljivanja stana što se radi uglavnom u slučajevima kad je najmoprimac osoba koja radi u državnim institucijama.

Treba reći kako studenti nisu izvor prihoda samo za iznajmljivače. Velik broj kopirnica i ugostiteljskih objekata u blizini visokoškolskih ustanova radi isključivo u doba akademske godine.

Karakter objekata kojima se studenti služe je znakovit ukoliko se u obzir uzme činjenica da je edukacijski centar koji je pokrenulo Sveučilište u Granadi ignoriran i od studenata i od fakulteta. Ovaj centar je pokrenut na inicijativu navedenog španjolskog sveučilišta, a namijenjen je studentima Sveučilišta u Mostaru i Univerziteta Džemal Bijedić.

Nažalost, ovaj centar s laboratorijskom i računarskom opremom nije prepoznat kao potencijal za razvoj znanstvenog rada. Tek poneki tečaj stranih jezika je privlačio osobe željne novih znanja.

Nezainteresiranost studenata za dodatne obrazovne aktivnosti tijekom studiranja se može dijelom opravdati i zastarjelim obrazovnim sustavom koji se uglavnom zasniva na teoriji, s malo ili nimalo praktičnog rada. Zatrpavanje opsežnom literaturom bez prilike da se znanje dokaže i u praksi nije pravac koji teži intelektualnom razvoju.

Očito je da su ponekad čašica i decibel više, važniji od obrazovanja.

Osim toga, prema saznanjima s obrazovnih ustanova, na Sveučilište u Mostaru dolazi i velik broj studenata iz Hrvatske koji nisu mogli upisati tamošnje fakultete. Prošle akademske godine na ovom sveučilištu ih je bilo oko 1500, uključujući i one koji su se upisali samo s ciljem polaganja nekoliko ispita koje nisu mogli položiti u Hrvatskoj.

Unatoč djelovanju Sveučilišta i Univerziteta, te još nekoliko privatnih visokoobrazovnih ustanova, Mostar se još uvijek ne može svrstati u sveučilišne gradove. Svrstavanje u ovu vrstu gradova se ne može dobiti samo brojem studenata već i tradicijom visokokvalitetnog znanstvenog rada. Mostar ima dvije sveučilišne ustanove isključivo zbog rata i specifične političke situacije, a nikako zbog znanstvenog napretka ili tradicije.