Mostar: Stari most u mraku za budućnost planeta Zemlje

Gašenjem svjetala na Starom mostu u 20:30 sati, Mostar se u subotu navečer na sat vremena pridružio tisućama gradova širom svijeta u globalnoj akciji Sat za planet Zemlju.

Riječ je o akciji Svjetskog fonda za zaštitu okoliša (WWF) koja je ponovno ujedinila milijune ljudi diljem svijeta koji su gašenjem svjetala pokazali svoju predanost planetu.

Sve je počelo 2007. godine kada su stanovnici Sydneya gašenjem svjetala u svojim domovima i tvrtkama podigli glas protiv najveće prijetnje današnjice, a to su klimatske promjene prouzrokovane djelovanjem čovjeka.

Već sljedeće godine primjer Sydneyja slijedili su brojni gradovi širom svijeta, pa je u godinama koje su slijedile Sat za planet Zemlju prerastao u najveću volontersku akciju u povijesti čovječanstva.

I Bosna i Hercegovina uključena je u ovu inicijativu, a broj gradova koji sudjeluju u obilježavanju raste iz godine u godinu. Pored Mostara, Sat za planet Zemlju obilježava se i u Sarajevu, Doboju, Bihaću, Zenici, Bugojnu, Čapljini, Banja Luci i drugim gradovima.

Organizatori poručuju kako jedan sat koji provedemo u mraku treba poslužiti kao podsjetnik da moramo osigurati održivu budućnost našeg planeta. Poruka koja se želi poslati je da svaki pojedinac svojim osobnim primjerom i akcijom može doprinijeti očuvanju okoliša.

U proteklom desetljeću, WWF je kroz Sat za planet Zemlju pomogao temu klimatskih promjena prenijeti iz konferencijskih dvorana u domove. Sada je trenutak, kako navode iz WWF-a, da se isto učini s biološkom raznolikošću o kojoj smo svi ovisni.

Kroz slogan 'Connect2Earth' (poveži se sa Zemljom) ovogodišnji Sat za planet Zemlju ističe najvažnije probleme zaštite okoliša.

Tako će Kolumbijci od vlade zahtijevati prestanak krčenja šuma do 2020. godine, a Francuska Polinezija krenut će u zaštitu pet milijuna kvadratnih kilometara mora, dok će se Indijci obvezati na promjenu prema održivijem životnom stilu.

U našoj regiji WWF će kroz Sat za planet Zemlju istaknuti povezanost bioraznolikosti i klimatskih promjena.

"U Bosni i Hercegovini usredotočeni smo na močvare i hitnu potrebu za njihovom revitalizacijom. U Hrvatskoj inicijativu usmjeravamo na zaštitu rijeke Drave na kojoj je planirana izgradnja dviju hidroelektrana te ćemo uskoro pokrenuti peticiju za njezin spas", izjavio je Zoran Šeremet iz odjela za komunikacije WWF Adrije u BiH.

Po njegovim riječima, u Sloveniji se privodi kraju peticija za spas rijeke Mure kojoj prijeti izgradnja osam hidroelektrana, a u Albaniji je fokus na rijeci Valboni gdje se grade dvije hidroelektrane, a u planu je i izgradnja dodatnih.

"Slatkovodne vrste izumiru najbrže od svih vrsta na svijetu (81 posto u posljednjih 50 godina) uglavnom zbog izgradnje brana koje ometaju povezanost rijeka. Ovo smanjenje je više nego 100 puta brže od propadanja kopnenih vrsta. S našim slatkovodnim ekosustavima koji su već ugroženi postojećim hidroelektranama izgrađenim bez mjera zaštite okoliša, i s više od 2.700 novih brana planiranih u regiji, hidroenergetika je jedna od najznačajnijih prijetnji našoj bioraznolikosti. Gubitak slatkovodnih ekosustava smanjuje našu sposobnost ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama", upozoravaju iz WWF-a Adria.