Mostar: Građani zanemaruju mentalno zdravlje, među oboljelim sve više mlađe populacije

Gađani u Mostaru moraju se nositi sa različitim problemima kao što su nesređeni obiteljski problemi, trenutni uvjeti koje karakterizira brzi tempo života koji nosi svakodnevne stresove, te veoma nestabilna ekonomska situacija. Sve ovo doprinosi određenim problemima, te izravno utječe na mentalno zdravlje ljudi.

Broj osoba sa psihičkim problemima u Mostaru raste, a među oboljelim sve je više mlađe populacije.

''Udruženje mladih psihologa je svojim radom u više navrata ukazivalo na važnost mentalnog zdravlja za cjelokupno zdravstveno stanje osobe, ali i da je mentalno zdravlje u Mostaru zanemareno. Pored nekoliko institucija i udruženja koja se izravno bave ovom vrstom problema, o mentalnom zdravlju se, u svakodnevnici, vrlo malo govori'', rekla nam je Maida Rahimić iz Udruženja mladih psihologa iz Mostara.

U zadnjih nekoliko godina u Mostaru, kaže Rahimić, broj osoba koji navode da imaju psihičke probleme raste, uključujući i mlađu populaciju. Najčešći problemi su anksiozni i depresivni problemi, usko povezani sa ovisnošću o alkoholu i kocki.

''Posebno nas zabrinjava što građani „na svoju ruku“ konzumiraju medikamente za smirenje, o čemu svjedoči podatak da iz godine u godinu raste iznos novca koji biva potrošen za ovu vrstu lijekova. To samo produbljuje problem jer se nijedno stanje ne bi smjelo tretirati bez nadzora stručnjaka'', rekla je Rahimić za Bljesak.info.

Mladi u Mostaru, svaki dan se suočavaju sa mnogobojnim problema, što utječe na njihovo mentalno zdravlje. Postaju frustrirani, a dosta ih želi napustiti grad.

''Konkretno, većina mladih ljudi je nezadovoljna i frustrirana oskudnim prilikama za zapošljavanje, lošim obrazovnim sustavom, korupcijom, te, još uvijek prisutnim, nacionalizmom. Tako da nije ni čudno da sve više mladih ljudi rješenje vide u napuštanju grada. Mi u Udruženju ne možemo ponuditi odgovor na sve navedene problemu, ali možemo, i hoćemo, upozoravati mostarsku omladinu da se, aktivnim sudjelovanjem i davanjem doprinosa pozitivnim inicijativama, ovaj grad može učiniti boljim mjestom za život, naročito po pitanju obrazovanja i socijalne politike mladih'', rekla je Rahimić.

Rahimić je izrazila žaljenje zbog činjenice da ''grad od preko 100 000 stanovnika, čiju znatnu populaciju čine studenti, nema centar za savjetovanje u kojem bi se građani mogli obratiti za psihosocijalnu podršku u svakoj životnoj fazi, kada procijene da se sami ne mogu izboriti s nekom kriznom situacijom''.

No unatoč tome što ne postoji centar za savjetovanje postoji nekoliko načina pomoću koji građani mogu raditi na mentalnom zdravlju. Neki od načina koji se mogu primjenjivati u svakodnevnom životu,a koje je Rahimić preporučila su: razgovor s nekim o vlastitim problemima, prihvaćanje sebe i svojih problema, opuštanje, pronalazak vremena za sebe, uključivanje u zajednicu, biti aktivan/na, i naravno potražiti pomoć stručnjaka.

''Kroz dvogodišnji rad s mladim ljudima, s naglaskom na srednjoškolce i aktivne studente, primijetile smo da je ponekad potreban poticaj bi se počelo razmišljati o važnosti očuvanja mentalnog zdravlja. Iz takvog zaključka, proizašla je potreba za organiziranjem „Stres menadžment“ obuke, gdje se svi zainteresirani građani mogu prijaviti kako bi pronašli adekvatne tehnike za upravljanje stresom. Ovom prilikom pozivamo sve građane koji žele da umanje svoje psihofizičke tegobe da nas kontaktiraju putem e-maila: [email protected]'', rekla je Rahimić.