Mostar: Doktoranti i magistranti traže produženje rokova za obranu disertacija po starom sustavu

Veća grupa magistranata i doktoranata Univerziteta "Džemal Bijedić" i Sveučilišta u Mostaru obratila se Skupštini HNŽ tražeći izmjenu Zakona o visokom obrazovanju, kako bi se produžio krajnji rok za obranu doktorskih disertacija po starom sustavu određen za 21. travanj 2017. godine.

Na Univerzitetu "Džemal Bijedić" doktorantima nije omogućen niti prelazak na 3. ciklus studija jer su fakulteti tek u izradi eleborata za njihovo pokretanje. Podsjetili su da je u Sarajevskom i Zeničko-dobojskom kantonu rok za obrane doktorata po starom sustavu, prije Bolonje, produžen do kraja 2018., a u Republici Srpskoj do kraja rujna 2020. godine, piše Klix.ba.

O problemima s kojima su suočeni doktoranti i magistranti ove dvije mostarske visokoškolske institucije suočeni razgovarali smo sa Sanelom Kuko, doktoranticom sa Univerziteta "Džemal Bijedić", koja nam je na početku naglasila da su potpisnici zahtjeva samo manja grupa onih koji su pogođeni ovom zakonskom odredbom.

"Odlučili smo da nećemo olako prihvatiti da nam je onemogućeno da branimo doktorske disertacije u koje smo uložili nekoliko godina rada, za koje smo uradili opsežna istraživanja, uplatili dio sredstava i drugo. Istražujući shvatili smo da na Sveučilištu postoje ljudi s istim problemima, tako smo se ujedinili u našim zahtjevima", rekla je Sanela Kuko, doktorantica sa Univerziteta "Džemal Bijedić“, navodeći očitu diskriminiranost doktoranata i magistranata u HNŽ u odnosu na primjere iz Sarajeva, Zenice i drugog entiteta.

Postojeći zakonski propis nije u ravnopravnu poziciju stavio doktorante i magistrante, ali su njihovi današnji zahtjevi zajednički. Zahtjev je već predočen određenom dijelu zastupnika u Skupštini HNŽ te bi se trebao naći na Dnevnom redu naredne sjednice, a to bi trebalo biti do kraja ljeta.

"Postojeće zakonsko rješenje u našem kantonu doneseno je 2012. godine i vjerovatno je predviđalo da je rok od pet godina dovoljan za izradu i odbranu teze, ali nije uzimalo u obzir razne životne momente koji taj period mogu produžiti. Izvjesna doktorantica u međuvremenu može ostati trudna i roditi, njoj bi pravo i obaveze trebale mirovati godinu dana. Imamo i slučaj doktoranta kojem je mentor umro, to bi automatski trebalo produžiti rok", rekla je Kuko i upućuje na očite nedorečenosti aktuelnog zakonskog rješenja.

"Naš konkretan zahtjev je Skupština nakon mišljenja Vlade HNŽ donese odluku o izmjeni i dopuni Zakona o visokom obrazovanju u članu 131. te da nam se time omoguće ista prava kao u ostatku Federacije ili u drugom entitetu, što znači da se rok za odbranu doktorskih ili magistarski teza pomjeri na 2018. ili 2020. godinu“, rezimira Kuko.

Kuko još kaže da su imali dobru komunikaciju s predstavnicima političkih stranaka i zastupnicima u Skupštini HNŽ s kojima su razgovarali te da problem nije toliko postojanja političke volje, koliko konkretnih procedura koje treba uraditi da bi se dogodila izmjena spomenutog zakona.

"Ako ovako ostane mi, ali i naše visokoškolske ustanove gubimo novac, vrijeme, kadrove, intelektualce, gubi se kredibilitet, što mislim da nikome nije u interesu, jer i u Skupštini i u Vladi sjede ljudi koji su i profesori, doktori, magistri, obrazovani ljudi koji bi trebali shvatiti naše zahtjeve. Ne treba dopustiti da naša županija bude tamna strana obrazovanja u Bosni i Hercegovini", zaključuje doktorantica Kuko.

Zahtjev magistranata i doktoranata dobio je podršku Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranja kvaliteta u BiH i Sindikalne organizacije Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru.