Mogorjelo: Antički biser nedovoljno turistički iskorišten

Jedinstven arheološki lokalitet iz rimskog razdoblja nalazi se nedaleko od samog centra Čapljine. Spomenik kulture za kojeg još ni danas ne znamo zasigurno što je zaista bio, daleko je od iskorištenog u ova vremena kad se svi u turizam zaklinju.

Kad izađete iz užeg centra ove male hercegovačke općine i krenete ka jugu, nakon desetak minuta šetnje turistička signalizacija vodit će vas prema vjerojatno najbolje očuvanom antičkom spomeniku u našoj zemlji, koji datira još iz 1. stoljeća, piše Klix.ba.

Na idiličnom lokalitetu Mogorjela pod čempresima i sada lako možete zamisliti kako neretvanskom dolinom, kroz vinograde i šumarke idu rimske legije.

Logor ili vila

Istraživanja Carla Patscha od prije 120 godina govore da je se objekt sastojao od više faza. Vjeruje se da je prvotno korišten kao zemljoradnički centar (villa rustica fructuaria). Patsch je smatrao da se Mogorjelo koristilo kao rimski kaštel, jedna u nizu utvrda između Krke i Neretve.

Jaki bedemi, čije se osnove i danas vide, upućivale su da je na tom mjestu bio logor. Drugi istraživači su prezentirali tezu da je na ovom lokalitetu bio veliki posjed, utvrđena villa rustica, što je neosporno za period nakon obnove poslije razaranja Gota, koje je uslijedilo iza 4. stoljeća.

Lokalitet je prošao cijeli niz arheoloških i istraživačkih radova, kao i konzervacija, te se danas nalazi u vrlo dobrom stanju. Dok šetate Mogorjelom možete doživjeti to daleko doba u prvom licu, južno gledate vinograde, istočno konje u trku iz obližnjeg kluba, samo pogled ka zapadu kvare postrojenja Željeznica Federacije BiH.

Pogled kvari željezničko postrojenje

Neobično je kako pored najvećih kulturno povijesnih spomenika, kao što je ovaj ili nekropola stećaka na Radimlji, imate izgrađene važne prometnice ili industrijske objekte. Nekoropla stećaka grubo je još prije pedesetak godina prometnicom podijeljena na dva dijela, a ovdje su pruga i velika postrojenja željeznica doslovno na dvadeset metara od antičke vile.

Dojam koji imate dok šetate lokalitetom koje je bilo vrlo živo i prije dvije tisuće godina je da je prostor i danas lijepo održavan, ali da jednostavno nedostaje posjetitelja.

Istog je dojma i Mato Dragičević, čovjek čija obitelja već desetljećima vodi ugostiteljski objekt uz sam lokalitet Mogorjela.

Problemi lokalnih ugostitelja i turističkih radnika

"Nedostaje posjetitelja, posebno zimi. Ljeti se još i može nekako živjeti od turizma, ali zimi jako slabo", govori nam domaćin koji ponavlja narativ kojeg će vam ispričati svaki drugi turistički radnik u Hercegovini.

Radi se, ali ne na pravi način, od turizma se ne može živjeti – samo su neke od poruka koje vam iskreni ugostitelji govore bez obzira na općinu.

Dragičević, čiji brat s dosta uspjeha vodi obližnji konjički klub, s ponosom predstavlja radove na vinskom podrumu kojeg gradi za novu sezonu.

"Nama je raditi, to se ne može promijeniti. Ova ljepota koje Hercegovina ima prije ili kasnije omogućit će i nama da lakše živimo od naše djelatnosti", govori Mate.

Čapljina, samim time i Mogorjelo, nije dovoljno dobro povezano sa okolnim centrima, mnogo se govori o marketingu i oglašavanju, koje je sporadično i nesihronizirano. Svi su stava da vrijeme prolazi, a da turistički proizvod koji se može kreirati na ovim područjima, prvenstveno zbog kulturno povijesnog bogatstva, nije na pravi način kapitaliziran.