Milijunska nagodba sa američkim Indijancima zbog opioida

Stotine indijanskih plemena, koja su tijekom opioidne krize u SAD imala ne srazmjerno visoku stopu ovisnosti i smrtnosti, dogovorile su okvirnu nagodbu s kompanijama za proizvodnju i distribuciju lijekova vrijednu oko 590 milijuna dolara. Osim značajne novčane vrijednosti nagodba bi mogla biti zapamćena i po tome što su 574 starosjedilačka plemena priznata kao zasebni subjekt u parnici, pišu svjetski mediji, prenosi Radio slobodna Europa.

Indijanska plemena postigla su nagodbu s kompanijom Johnson&Johnson i tri najveće američke kompanije za distribuciju lijekova zbog epidemije ovisnosti i predoziranja opioidima, piše Times.

U tužbi je sudjelovalo više od 400 plemena i organizacija, koje predstavljaju oko 80 posto građana koji pripadaju starosjedilačkim plemenima, ali će, kako ističe list, sva priznata plemena u SAD imati pravo da prime novac od nagodbi.

Predstavnici plemena tvrde da će sredstva biti usmjerena u programe liječenja i prevencije ovisnosti.

Johnson&Johnson i distributeri McKesson, Amerisors Bergen i Kardinal helt ponudili su prošle godine da plate 26 milijardi dolara za rješavanje sličnih potraživanja saveznih država i lokalnih vlada.

Zbog krize s opioidima koja je, naglašava list, povezana s više od 500.000 smrtnih slučajeva u SAD u dva desetljeća, do sada su postignute oko 40 milijardi dolara vrijedne nagodbe i novčane kazne američkim kompanijama.

Prema nagodbi objavljenoj 1. veljače sredstva će biti isplaćena plemenima brže nego saveznim državama, ukazuje The Wallstreet Journal, dodajući da su u tisuću tužbi države, lokalne vlade i starosjedilačka plemena tvrdile da je farmaceutska industrija igrala značajnu ulogu u poticanju epidemije opioida.

Kompanija Johnson&Johnson, koja navodi da nagodba nije priznanje krivice, pristala je da plati plemenima 150 milijuna dolara tijekom dvije godine, u usporedbi s do pet milijardi dolara državama u razdoblju od devet godina.

Distributeri lijekova platit će više od 439,9 milijuna dolara tijekom sedam godina. To je, dodaje američki list, odvojeno od nagodbe od 75 milijuna dolara postignute između distributera i naroda Cherokee.

Prema analizi Washington Posta, od 2006. do 2014. za američke starosjedioce je bila skoro 50 posto veća vjerojatnoća da će umrijeti od predoziranja opioidima nego za one koji nisu starosjedioci.

Plemena tvrde da su bila zasipana veoma adiktivnim lijekovima protiv bolova koje proizvodi Johnson&Johnson i koje su dostavljali distributeri bez obzira na jasne znake zloupotrebe i umiranja. Kompanije negiraju da su krive, tvrdeći da su se pridržavale federalnih zakona o lijekovima.

Ako većina starosjedilačkih plemena potpiše nagodbu, ona će biti zapažena ne samo po svojoj visini, već i po priznanju ukupno 574 plemena kao zasebnog parničnog subjekta, ukazuje New York Times.

Sporazum, najavljen na Okružnom sudu u Clevelandu, sjedištu spora o opioidima u SAD, moći će da se realizirati pošto ga potpiše velika većina plemena koja su podnijela tužbu poslije čega će novac biti dodijeljen svim plemenima.

Glasovi starosjedilačkih plemena bili su, ukazuje New York Times, tradicionalno isključivani ili umanjivani u ranijim nacionalnim nagodbama koje su uključivale države, kao što je poznata nagodba s velikim duhanskim kompanijama 90-ih, kada je sud plemenima blokirao tužbu.

Pravni zastupnici plemena tvrde da su sada odlučni da se gorak ishod parnice s velikim duhanskim kompanijama ne ponovi u parnici protiv opioida, dok je sudac Dan Aaron Polster, koji predsjedava tisućama slučajeva opioida na Federalnom okružnom sudu u Clevelandu, inzistirao da plemena imaju jednako pravo da pokreću vlastite slučajeve, neovisno od država.

Prema popisu iz 2018. godine, 6,8 milijuna ljudi identificira se kao Indijanci ili starosjedioci Aljaske, što je 2,1 posto stanovništva SAD. Nešto manje od polovice živi u plemenskim zemljama ili blizu njih i, kako naglašava njujorški list, vjerojatno ispunjavaju uvjete za primanje plemenskih usluga kao što je zdravstvena zaštita.