Mostarska prognoza: Četiri meteorologa skupljaju podatke koji odlaze u svijet

Svakog sata jedan od četiri meteorologa očitava temperaturu na meteorološkoj postaju na Bijelom brijegu u Mostaru, ustanovljenoj polovinom prošlog stoljeća.

Podaci se očitavaju i unose  ručno što je, kako tvrde domaćini u ovoj postaji, najpreciznije je mjerenje kad je u pitanju točnost podataka. 

''Vrijeme se mjeri ručno od kad postaja postoji. Mjerimo temperaturu zraka, brzinu vjetra, količinu oborina, te temperaturu tla na 1 m dubine'', rečeno je iz Meteorološke postaje u Mostaru za Bljesak.info.

Kažu kako oni rade samo mjerenje temperature, dok se izračuni i dugoročne prognoze rade u Sarajevu. Kažu kako je održavanje ovakve meteorološke postaje u Mostaru skupo, međutim ističu kako su opremljeni suvremenom opremom. Ističu da imaju dovoljno ljudstva, ali da ih uvijek raduje kada netko pokaže interes prema ovom zanimanju.

''U BiH ne postoji škola za meteorologe, nego se završava posebna obuka. Imamo udruženje meteorologa na razini BiH, te smo njihovi članovi'', rekli su nam iz Meteorološke postaje.

Snijeg iz 2012. se pamti

Kažu kako podatke o vremenu iz Mostara šalju u svjetsku bazu u Švicarskoj, te odatle razne stranice preuzimaju podatke o vremenu u Mostaru.

Pitali smo ih o vremenskim ekstremima u Mostaru. Istaknuli su snijeg iz 2012.

''Tolike količine snijega se nisu mogle točno predvidjeti. To je baš ekstremno bilo'', rekli su.

Kad je u pitanju prognoziranje vremena, kažu da je najdalje što se točno može predvidjeti vrijeme za tri dana. Sve iznad tri dana je čisto pogađanje.

Ističu kako je u posljednje vrijeme palo dosta oborina. ''Višegodišnji prosjek je 100 litara kiše mjesečno u ožujku, a dosad je palo 240 litara kiše'', rekli su iz Meteorološke postaje Mostar, koju smo posjetili povodom Svjetskog dana meteorologije koja se obilježava 23. ožujka.

Naime, Svjetska meteorološka organizacija (WMO), od 1950. godine, 23. ožujak obilježava kao Svjetski dan meteorologije. Tog datuma stupila je na snagu Konvencije o osnivanju Svjetske meteorološke organizacije.

Federalni hidrometeorološki zavod, kao i proteklih godina, ovim povodom objavljuje redovan godišnji bilten koji se nalazi na web stranici Zavoda, www.fhmzbih.gov.ba.

Iznadprosječna godina

Klimatološka analiza ukazuje da je 2017. godina bila još jedna u nizu iznadprosječno toplih od početka 21. stoljeća. Na teritoriji Bosne i Hercegovine nije bila ekstremno topla kao na globalnoj razini gdje je među tri najtoplije od početka mjerenja.

U Bihaću je bila među 5 najtoplijih,u Sarajevu među 10, u Mostaru među 12 i Tuzli među 8. Tijekom godine zabilježeni su mnogobrojni meteorološki događaji i ekstremi, podaci su FHMZ.

Srednje godišnje temperature zraka u 2017. godini, bile su znatno iznad višegodišnjeg prosjeka (1961.-1990. godina) i kretale su se između 10,4°C u Bugojnu i 16,0°C u Mostaru, a na planinama između 1,8°C na Bjelašnici i 8,2°C na Ivan Sedlu.

Prosječna godišnja odstupanja temperature zraka imala su vrijednosti od 0,6°C na Bjelašnici do 2,1°C u Gradačcu. Analiza raspodjele percentila temperature je pokazala da temperaturne prilike u 2017. godini svrstavamo u kategoriju vrlo toplo i ekstremno toplo.

Apsolutni minimum zabilježen je na meteorološkoj stanici Zenica 8. siječnja, kada je izmjereno -24,5°C čime je premašen stari rekord od -23,9°C od 24. siječnja 1963. Apsolutne maksimalne temperature su bile u rasponu od 38,0°C u Livnu do 41,6°C u Zenici.

Novi apsolutni maksimumi premašeni su u kolovoz na meteorološkim stanicama Tuzla, Zenica, Gradačac, Livno, Jajce i Drvar. Zabilježen je novi rekord apsolutne maksimalne temperature zraka 2. kolovoza od 40,2°C u Drvaru i 38,0°C u Livnu. U Jajcu i Gradačcu je 4. kolovoza  izmjereno 40,0°C, odnosno 40,2°C. U Zenici je 11. 08. premašen stari rekord i izmjereno je 41,6°C, a u Tuzli 40,0°C.

Analiza padalina

Analiza godišnjih suma padalina koje su izražene u postocima (%) višegodišnjeg prosjeka (1961. – 1990.) pokazuje da su u 2017. godini, prosječna odstupanja iznosila od 83,7 % u Mostaru do 116,2 % u Bihaću.

Ukupne sume padalina u 2017. godini kretale su se od 825,4 mm na meteorološkoj stanici Gradačac do 1522,6 mm na meteorološkoj stanici Bihać.

Prema raspodjeli percentila padalinske prilike u 2017. godini svrstane su u kategorije sušno, normalno, kišno i vrlo kišno. Na meteorološkoj stanici Mostar u kolovozu je izmjereno 4,8 mm, a na meteorološkoj stanici Bihać u rujnu je registrirano 335,0 mm što je i najveća mjesečna suma padalina u 2017. godini.

U naseljenim područjima najveća visina snježnog pokrivača od 54 cm izmjerena je u Bihaću 18. siječnja, a u planinskim područjima 113 cm na Bjelašnici 11. ožujka.