Mesnevija pripada našoj kulturnoj tradiciji i baštini
Prijevod Mesnevije glasovitog učenjaka Dželaludinu Rumiju s komentarom šejha Ahmeda Mešića promoviran je u četvrtak navečer u Blagajskoj tekiji.
O Mešićevom prijevodu, tumačenjima Rumijevih stihova, Mešićevom razumijevanju univerzalnih poruka, biografijama i transponiranju vjerskih istina kroz društveno - povijesne kontekste, njenom suvremenom poimanju govorili su prof.dr. Izet Zikjri Pajević, dr. Mubina Moker, doc.dr. Munir Drkić i mr. Ahmed Hatunić.
"Mesnevija i Rumi su baština cijelog čovječanstva i zato je Rumi proglašen za velikana svijeta. Dželaludin Rumi je učitelj za ovo vrijeme", kazao je Pajević podsjetivši da živimo u vremenu u kojem ples, glazba, filozofija, mudrost i poezija stalno okupiraju ljudske umove, skoro svakog trena, u čemu se Rumi može nazvati učitelj svim ljudima, svih vjera i rasa.
"Mesnevija je danas u samom vrhu interesa intelektualaca širom svijeta, od istoka od zapada, od sjevera do juga", istaknuo je Pajaveć. Za prijevod i komentar Ahmeda Mešića Pajević kaže da se radi o izuzetno vrijednom djelu jer se radi o velikom poligloti obdarenom širokom erudicijom.
"Usuđujem se reći da mu po dubinama tumačenja nema ravnog u svijetu. Kada bismo ovaj prijevod preveli na arapski, turski i perzijski jezik i ti bi se jezici obogatili jednim novim viđenjem i tumačenja Rumija i njegove Mesnevije", smatra Pajević.
Dr. Mubina Moker ovo izdanje Mesnevije doživljava kao svojevrsni udžbenik jer su komentari potkrijepljeni velikim brojem kur'anskih ajeta, hadisa izrekama znamenitih gnostika i stoga svatko tko je otvoren za duhovnost i Mevlaninu misao može pronaći nešto za sebe.
"Mešić je uspio da ostvari duhovnu bliskost sa Mevlanom, a to je zaista bitno za one koji se bave ovom vrstom prevođenja. Mešić je uspio da jezik svakodnevlja iz doba Mevlana, sa gotovo istom autentičnosti, prenese u naš bosanski jezik. Ja bih rekla da je to 'Ahmedovski' prijevod Mesnevije", prokomentirala je Moker.
Ocijenila je da se Mešić nije zadržao samo na jednom akcentu Rumijeve poezije već insistirao da čitatelji dublje promišljaju i analiziraju sadržaj samog djela. "Time nas uči kako da gradimo aktivan odnos općenito prema životu i religiji", zaključila je Moker.
Mešićev prijevod Mesnevije, kako je rekao, doc.dr. Munir Drkić osim komentara je svjedočanstvo o izučavanju, tumačenju Mesnevije u tuzlanskom kraju sredinom prošlog stoljeća. "Knjiga je hvale vrijedan doprinos razumijevanju sufijske tradicije i našem pogledu na ovu vrstu literature, jer u različitim krajevima svijeta ona je različito doživljavana. Ovo, dakle, nije samo prijevod djela sa drugoga jezika i druge kulture, on je daleko od toga i više od toga i pripada našoj kulturnoj tradiciji i baštini", prokomentirao je Drkić.
O značaju i vrijednosti knjige direktor Behram-begove medrese mr. Ahmed Hatunić govorio je kroz analizu metodologije prevođenja kod Ahmeda Mešića. "Radi se o konciznoj i utemeljenoj metodologiji. Kadija Mešić je Mesneviju prevodio sa perzijskog jezika, ali je radio usporedbe sa izvorima na arapskom i turskom jeziku, tako da je izbjegao bilo kakve nedoumice i sumnjiva mjesta", kazao je Hatunić.
Ahmed Mešić bio je kadija, mesnevihan, sufijski šejh, profesor arapskog, perzijskog i turskog jezika. Njegovi komentari su autorski komentari. Od ukupno šest tomova Mesnevije za života je uspio prevesti tri toma i preko 600 stihova.
