Mediji rijetko pokreću teme o nasilju nad ženama

Istraživanje koje je krajem 2016. godine proveo Ured UN Women u BiH - Agencija UN-a za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena, pokazalo je da, iako mediji gotovo svakodnevno izvještavaju o slučajevima nasilja u obitelji, temama nasilja se pristupa uglavnom na senzacionalistički način, te kao individualnim slučajevima, a ne kao problemu u cijelosti.

Analizirana su 302 članka iz dnevnih novina i online portala koji su od 1. siječnja do 30. lipnja 2016. godine izvještavali o slučajevima nasilja nad ženama, te je praćen sadržaj TV stanica prilikom izvještavanja o četiri izabrana slučaja.

Jedan od slučajeva koji je bio predmet analize bilo je i ubojstvo djevojke u Olovu iz ožujka 2016. godine. Analizirani medijski sadržaj, koji je bio dovoljno veliki da uključi izvještaje o tome kada se ubojstvo dogodilo i kada je bila presuda, nije pridavao pažnju širem kontekstu nasilja kao društvenog problema tijekom izvještavanja o ovom slučaju.

Većina izvještaja bila je u rubrici "crna kronika” ili je slučaj prikazivan kao stravična priča koja će zaintrigirati javnost zbog svoje nesvakidašnje prirode i brutalnosti. Stručnjaci u ovoj oblasti nisu konsultirani niti je bilo pratećih članaka kao pokušaja da se objasne motivi i djela nasilja s psihološkog stajališta.

Kako se navodi u priopćenju Ureda UN Women u BiH, analiza je pokazala da mediji rijetko pokreću teme o nasilju nad ženama nego izvještavaju o njima u kratkim vijestima onda kada dobiju informacije od policijskih izvora ili nevladinih organizacija.

Češće su prisutni kraći članci o konkretnim slučajevima nasilja nad ženama nego članci koji se tematski vežu za pojam nasilja nad ženama, a uz svaki peti tekst je objavljena i jasna fotografija osoba aktera priče, bilo da je to žena koja je pretrpjela nasilje, počinitelj ili stručnjak u toj oblasti.

Glavni akteri priča o nasilju nad ženama su većinom izvršitelji nasilja, zatim po zastupljenosti slijede stručnjaci iz te oblasti, pa onda osobe nad kojima je počinjeno nasilje. Samo u pojedinim slučajevima je identitet osobe nad kojom je izvršeno nasilje bio etički zaštićen s jasnim naglaskom na osjetljivost situacije.

Tek 20 posto članaka je na neki način propitivalo stereotipe ili izlazilo iz uobičajenog načina izvještavanja, dok je većina analiziranih sadržaja produbljivala postojeće stereotipe o nasilju nad ženama.

Iz Ureda Ured UN Women u BiH ističu da odgovorno medijsko izvještavanje o nasilju nad ženama, lišeno senzacionalizma i vođeno etičkim postulatima, doprinosi prevenciji nasilja u društvu i predstavlja dio rješenja ka suzbijanju nasilja nad ženama.

Rasprostranjenost nasilja nad ženama problem je cijelog društva, a uloga medija je da ukazuju na taj problem i pokreću javnu diskusiju o smanjenju stope nasilja.

Istraživanje je rađeno uz financijsku podršku Sida-e kroz program pod nazivom “Standardi i angažman za sprečavanje nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja u BiH”.