Matica hrvatska Čitluk: Stup kulture u Brotnju

Matica hrvatska Ogranak Čitluk (MH Čitluk) 31. svibnja svečano će Izbornom skupštinom i predstavljanjem svojih najnovijih izdanja proslaviti 25. obljetnicu obnoviteljskog rada. Presjek Matičina rada u tih proteklih 25 godina za Fenu je dao predsjednik MH Čitluk prof. Andrija Stojić.

„Matica hrvatska najstarija, najaktivnija i najplodnija kulturna institucija hrvatskog naroda, svake godine 10. veljače slavi obljetnicu postojanja. Na dan obilježavanja 25. obljetnice obnoviteljskog rada MH u Brotnju, bila bi prigoda prisjetiti se velikana, uglednika i članova Matice hrvatske od početka 1842. godine. Bilo je to doba zamaha hrvatskog narodnog preporoda i buđenja nacionalne svijesti s jasnom zadaćom promicanja Hrvata na kulturnom i gospodarskom polju, očuvanja identiteta i njegovanja hrvatskoga jezika. Pod upravom predsjednika Ivana Kukuljevića Sakcinskog 1874. godine mijenjaju se Pravila i staro ime Matica ilirska u Maticu hrvatsku koja počinje življe i uspješnije djelovanje te postaje najveći nakladnik u Hrvatskoj sa svrhom „unaprjeđivati hrvatsku lijepu knjigu.“ Uvjereni smo (iako još uvijek u traganju za pisanim dokumentima) kako u prvim početcima rada Matice hrvatske ima članova i povjerenika iz Brotnja, ili su svojim dragovoljnim prilozima pomagali njezin rad“, kazao je Stojić.

Pokušaji i konačno osnivanje MH u Čitluku

Govoreći o početcima djelovanja MH u Brotnju, Stojić je kazao kako se, prema pronađenim dokumentima, među prvim njezinim promicateljima napose ističu trojica svećenika: fra Augustin Zubac, o. Alfons Curić i o. Pio Knezović u 19. i na samome početku 20. stoljeća. Ipak, prvi pokušaji osnivanja MH u Čitluku bili su 1970./71. godine, kada su njezini članovi iz Brotnja, koji su pripadali Matici hrvatskoj u Metkoviću, a koji je u svojoj djelatnosti objedinjavao cijelo područje Hercegovine i djela Bosne to željeli provesti u djelo, ali je kratko trajalo. Nažalost, u progonima pripadnika Hrvatskoga proljeća i poznatim događajima nakon Karađorđeva, ugušen je rad Matica hrvatska u Metkoviću, njezini članovi povrgnuti raznim ponižavanjima i progonima, a mnogi strpani u tamnice.

S dolaskom demokratskih promjena održana je i obnoviteljske skupština MH Čitluk 31. svibnja 1991. godine. Članovi čitlučkoga Ogranka uspješno djeluju kulturno i narodnosno, sudjelujući u organizaciji izložbi uglednih hrvatski slikara, kipara i grafičara, te u organizaciji javnih predavanja i susreta s uglednim znanstvenicima, književnicima i javnim radnicima na tribini Matice hrvatske.

Bogata izdavačka djelatnost

Na pitanje koliko MH Čitluk doprinosi odvijanju kulturnih događanja u Brotnju i što treba posebno izdvojiti, prof. Stojić je kazao kako se bez MH gotovo ne može održati ni jedan značajniji događaj u Čitluku, od proslave Dana općine do Dana berbe grožđa i ostalih društvenim događaja, a tu su i manifestacije za Božić i Uskrs, te jedinstvena na ovim područjima Dani kušanja mladoga vina. Ipak je izdvojio izdavaštvo kao najvažniju djelatnost, napominjući kako je u nakladništvu ili sunakladništvu MH Čitluk do sada izašlo 196 djela, najviše iz književnosti, časopisa za učenike, kalendara, ali i iz drugih područja ljudskoga života. Svakako, kazao je, treba izdvojiti neke vrijedne knjige, a posebno dobitnice Matičinih nagrada.

„Kako bismo unaprijedili provođenje programa MH Čitluk, njezino značenje u iskazivanju kulturnoga i nacionalnoga identiteta, čuvanjem zatečene i naslijeđene kulturne baštine, a naročito stvaranjem i njegovanjem novih vrijednosti, razvili smo iznimno bogatu i raznovrsnu nakladničku djelatnost iz različitih znanstvenih disciplina i područja kulturnoga života: iz književnosti, povijesti, likovne umjetnosti, arheologije i još nekih drugih nakladničkih ostvarenja, što nas po broju do sada objavljenih (196 naslova) svrstava u najaktivnije ogranke MH. Ostali smo dosljedni našoj prvotnoj zamisli: Ono što Brotnjaci o sebi i svijetu napišu ili svijet o Brotnju i Brotnjacima, mi to objavimo. Sve su knjige primjerenih formata i lijepo grafički oblikovane. Redovito izlazi Cvitak, list za sretno djetinjstvo, Školarac, list za cure i dečke te dječji list Cvrčak. Redovito godišnje objavljivanje stolnih i zidnih kalendara uvelike je dalo pečat posebnosti i prepoznatljivosti nakladničke djelatnosti našeg Ogranka. Pokrenuta je edicija Priroda BiH, koja po mišljenju struke, zasigurno predstavlja najbolja svjetska ostvarenja u području prirodoslovnih znanosti s dvije knjige iz ove edicije: knjige Čedomila Šilića, a njegova knjiga Endemične i rijetke biljke Parka prirode Blidinje dobitnica je Zlatne povelje MH za najbolja izdanja za 2002. – 2004. godinu na Glavnoj skupštini MH održanoj u Splitu, 5. lipnja 2004., i knjiga Atlas dendroflore, od istog autora – dobitnica Zlatne povelje za izdanja 2004. – 2006., na Glavnoj skupštini MH održanoj u Varaždinu, 10. lipnja 2006. godine. Istaknimo još neke od vrijednih izdanja Ogranka: Cvitak i romane Gracijana Raspudića koji su na Glavnoj skupštini MH održanoj u Zagrebu, 29. lipnja 2002., dobitnici Srebrene povelje za najbolja izdanja u 2000. – 2002., a sam Cvitak dobitnik je Zlatne povelje na Glavnoj skupštini MH održanoj u Poreču, 14. lipnja 2008. godine i nagrade “Dušan Lopušić”na Prvom susretu uredništva časopisa ogranaka MH održanom u Karlovcu, 27. i 28. travnja 2007. Tu je još jedna Srebrena povelja za izdanja 2008. – 2010., za knjigu prof. Emila Raspudića, Planinske priče na Glavnoj i povijesnoj Skupštini, održanoj prvi put izvan RH, u Čitluku, 19. lipnja 2010. godine. Treća knjiga iz edicije Priroda BiH Atlas ukrasnih vrtnih biljaka autora dr. sc. Čedomila Šilića i dipl. ing. hort. Ane Mrdović dobitnica je Zlatne povelje MH za najbolja izdanja za 2012. – 2014. godinu na Glavnoj i Izbornoj skupštini MH održanoj u Zagrebu, 14. lipnja 2014. godine“, rekao je Stojić o nakladničkoj djelatnosti MH Čitluk. Dodajući još nešto iz Matičine nakladničke djelatnosti, pojasnio je kako u toj sferi MH Čitluk objavljuje knjige, časopise, zbornike, kataloge i druge publikacije, te skrbi; o kazališnoj i glazbenoj djelatnosti svoje sredine i drugim uzvišenim zadaćama koje MH u svojim programima zastupa.

Ogranak Čitluk dio je Središnjice koji djeluje u zajednici s njom i drugim ograncima čineći tako najaktivniju i najplodniju kulturnu instituciju hrvatskog naroda, te su u svojim mjestima važan zamašnjak kulturnih događanja u njegovanju i očuvanju tradicijskih počela. Brotnjo, područje današnje općine Čitluk, s izrazito hrvatskim identitetom, bilo je uz MH od samog njezina osnutka značajno uporište za sveukupnu njezinu djelatnost, nastojeći živim djelovanjem Ogranka u svojoj sredini uspostaviti kulturni identitet zavičaja povezujući se sa Središnjicom i s drugim ograncima te ugrađujući značajan kamenčić u mozaik naše duhovne i kulturne sveukupnosti.

Upitan daljnje korištenje prostorija

„Dodajmo ovome i iznimno bogatu izložbenu djelatnost koju obavljamo u Klubu MH, gdje je smješten i ured Ogranka. Međutim, zbog specifičnih vlasničkih i korisničkih odnosa postalo je upitno daljnje korištenje prostora. Povjerenje i kreativna suradnja s Župnim uredima Čitluk, Čerin, Gradina i Gradnići, pomaže nam u toj djelatnosti, a izlažemo i u Galeriji fra Didaka Buntića, Čitluk, Vjeronaučnom centru u Čerinu, Dvorani sv. Petra i Pavla u Biletić Polju i Stara crkva sv. Blaža u Gradnićima. Prostori su zadovoljavajuće kvadrature koji bi se još trebali kvalitetnije urediti za potrebe galerijskih djelatnosti, što one svakako trebaju i zaslužuju. Sve do sada održane izložbe pratili su reprezentativni katalozi i u više navrata katalog-kalendarij, što daje biljeg našega vremena i iznimnu nakladničku osobnost Ogranku MH u Čitluku. Priređena je ukupno 121 skupna i samostalna izložbi renomiranih, ali i slikara kojima je ovo odskočna daska za prodor u svijet visoke likovne umjetnosti, zaključno s akvarelima Nevena Ante Jakovljevića, priređenom za Dan općine i ovom najavljenom izložbom grafika Jelene Nikić koja će biti postavljena na dan proslave obnoviteljske skupštine MH Čitluk. Na skoro svim događajima svojim nastupima prate nas i učenici Osnovne glazbene škole Čitluka“ kazao je Stojić, nikako ne stavljajući sebe u prvi plan. A upravo je on najzaslužniji za bogat kulturni život u Brotnju jer uz puno samoodricanja obavlja zbilja divovski posao.

Povijesna Glavna skupština MH u Čitluku

Taj Stojićev samoprijegor, ili kako reče jedan njegov poznanik, rad kulturne krtice, prepoznali su i u Središnjici u Zagrebu pa je, upravo na njegov prijedlog, prva povijesna Glavna skupština održana izvan granica RH baš u Čitluku, o čemu on kaže:

„Tom je odlukom čitlučkom ogranku MH ukazano golemo priznanje, povjerenje i čast da bude domaćin tako značajnoga kulturnoga događaja, što smo, prema zahvalama koje su nam kasnije stizale, u potpunost opravdali te, po mišljenju svih sudionika Glavne skupštine, učinili sadržajno i programski neponovljivim. Svi sudionici, a posebice oni koji su prvi put posjetili Hercegovinu postali su poklisari i vjerni zagovornici ističući kako smo pokazali i dokazali kako izgleda hrvatski uspjeh i ljudima vratili povjerenje u složnost i u hrvatsku naciju, te pokazali kako treba misliti, raditi i vjerovati uz Božju pomoć u hrvatsku budućnost. Matica hrvatska tim je postupkom pokazala kako su državne granice realna činjenica koja se ne može ignorirati, ali i da one ne smiju priječiti kulturno i duhovno povezivanje Hrvata, s koje god se strane granice nalazili.

Skupština MH u Čitluku ušla je u povijest kao prvi najveći Matičin skup održan izvan državnih granica, i to u zemlji u kojoj je položaj Hrvata izrazito ugrožen. Matičin dolazak snažan je znak kulturne, duhovne i moralne potpore Hrvatima u BiH da ustraju u svojim nastojanjima, kao i poruke da u borbi za svoja prava nisu odcijepljeni od matice zemlje i od Matice hrvatske“, kazao je prof. Stojić.

Na upit o tome tko to sve financira i odakle se namiču sredstva za tako značajna i velika ostvarenja, Stojić je samo kazao kako treba zahvaliti pojedincima, sponzorima i donatorima, a na pitanje da kaže koliko pomoći ima iz općinskog proračuna, zagonetno se nasmijao i kazao kako su to mrvice, ali skromno dodao kako vjerojatno daju koliko mogu.

„Vjerujem kako će nove općinske vlasti imati više senzibiliteta i razumijevanja te adekvatno pomoći naše projekte kojima promoviramo broćansku kulturu, a i naše Brotnjo u cjelini“, zaključio je predsjednik MH Čitluk, prof. Andrija Stojić.