Martinović: Mostar ima najveći broj fortifikacijskih objekata u svijetu

Predavanje na temu "Austrougarske fortifikacije u Mostaru između nastajanja i nestajanja" održano je u utorak u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače kako bi se potaknule nadležne službe zadužene za očuvanje kulturne baštine da posvete više pozornosti zaštiti tih objekata.

''Ovim predavanjem također želimo javnosti približiti to što imamo oko Mostara, ali i potaknuti ljude da izađu u prirodu i prošeću se, što je uvijek dobra ideja'', kazao je član Hrvatskog kulturnog društva (HKD) Napredak Glavna podružnica Mostar i predsjednik Udruge za zaštitu fortifikacija "Werk" Manuel Martinović, koji je i održao današnje predavanje.

Po njegovim riječima, dolaskom na prostore BiH Austrougarska Monarhija donijela je i novu eru u razvoju civilizacije, kulture i suvremenih načina ratovanja i fortifikacije, a jedna od razina bila je i gradnja pojasnih utvrda, odnosno prstena sastavljenog od više samostalnih utvrda i međupoložaja (intervala) oko većeg naseljenog mjesta.

Martinović dodaje kako su status pojasnih utvrda imali Trebinje, Bileća, Sarajevo i Mostar.

''Naslov predavanja je simboličan, danas smo kronološki objasnili fenomenologiju nastanka utvrda, ali, nažalost, i njihovo nestajanje, jer to je proces koji kontinuirano traje od 1918. godine i mi ga zovemo antropijom. Ono je još više izraženo do kraja 1990-ih, nakon rata, tako da neki objekti koje sam počeo proučavati prije 20 godina više i ne postoje'', kazao je Martinović.

Ističe kako Mostar od svih pojasnih utvrda ima najveći broj numeriranih, permanentnih fortifikacijskih objekata i najveći broj intervala.

''Mostar, odnosno konkretno dijelovi Podveležja i Huma, spada među najgušće fortificirane rejone, kako u Europi tako i u svijetu'', istaknuo je Martinović.

Neki od objekata i dijelova utvrda već su nestali, neki su oštećeni, a s nekih se još uvijek odvlači i krade kamen.

''Alarmirali smo sve moguće kulturne institucije, MUP, obavještavali smo Grad Mostar, ali to nažalost nije polučilo neke rezultate. Neke institucije koje bi se trebale baviti time, poput Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika, ne posvećuju dovoljno pozornosti tom austrougarskom periodu, a samo su četiri austrougarske fortifikacije u BiH zaštićene kao nacionalni spomenik, ali ne zato što su austrougarske, nego zato što se nalaze u sklopu nekih bivših srednjovjekovnih fortifikacijskih kompleksa ili nekih drugih razloga'', naveo je Martinović.

Naglasio je kako s HKD-om Napredak Mostar planira izraditi monografiju o austrougarskim fortifikacijama u našoj zemlji.

''Prije sedam godina počeo sam ozbiljnije pristupati ovoj temi i sustavno terenski obilaziti, što je spojeno s mnogim rizicima poput minskih polja, pastirskih pasa, neprijateljski raspoloženih mještana i slično, plus uključivanje istraživanja arhiva. Sve to planiram sročiti u jednu monografiju koja će biti prvo djelo na tu temu na ovim prostorima'', kazao je Martinović.