Makarani i Imoćani skinuli Čapljince s prvog mjesta najviših ljudi na svijetu

Najnovije istraživanje objavljeno sredinom travnja, koje je provela skupina autora okupljena oko Fakulteta za sportske studije pri Sveučilištu u češkom gradu Brnu, “detroniralo” je mlade Čapljince i Širokobriježane s pozicije najviših ljudi u ovome dijelu planeta, ali i svijeta, piše Večernji list BiH.

Posljednji znanstveni rad objavljen pod nazivom “Obala divova: antropometrijsko istraživanje srednjoškolaca na jadranskoj obali Hrvatske” dao je i usporedne pokazatelje mladih 18-godišnjaka s područja Dinarida, odnosno zapadnog Balkana, otkrivajući kako ovdašnji ljudi, zahvaljujući podneblju i genetici, “prkose” čak i puno lošijem ekonomsko-socijalnom statusu nego vršnjaci diljem svijeta.

Tako su, po rezultatima istraživanja, koje je objavila skupina autora (Pavel Grasgruber, Stevo Popović, Dominik Bokuvka, Ivan Davidović, Sylva Hřebíčková, Pavlína Ingrová, Predrag Potpara, Stipan Prce i Nikola Stračárová), primat od Čapljinaca preuzele dvije općine Splitsko-dalmatinske županije, Makarska i Imotski.

Tako su Makarani u prosjeku “prerasli” Čapljince za 1,7 centimetara, a Širokobriježane za 2,2 centimetra.Naime, sedamnaestogodišnjaci iz Makarske visoki su 187,6 centimetara, a slijede Imoćani sa 186,2 centimetra, dok su Čapljinci u prosjeku visoki 185,9 centimetara te slijede Širokobriježani sa 185,4, zatim slijede Metkovčani, Trebinjci...

Prema predstavljenim rezultatima, djevojke su u prosjeku niže od 14 do čak 15,5 centimetara. To samo potvrđuje tezu kako je ovo područje bazen najviših ljudi svijeta.

“Ovi rezultati pokazuju da su mladići iz Dalmacije trenutačno najviši u svijetu u starosnoj kategoriji od 18 godina, a porast na sjeveru i jugu Jadranske obale uglavnom se odražava i u susjednoj Bosni i Hercegovini (BiH). Izvanredne vrijednosti visine u Hrvatskoj i BiH najvjerojatnije se mogu objasniti jedinstvenim genetskim predispozicijama koje dijele lokalna populacija Dinarida”, objasnili su autori ovoga istraživanja.

Podaci koje su imali na raspolaganju pokazuju da se vrlo visoka struktura od oko 184 cm pojavljuje u pojasu koji se proteže preko teritorija triju zemalja zapadnog Balkana - od zapadnih i sjevernih općina Crne Gore preko Hercegovine do hrvatskih županija Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske i Šibensko-Kninske.

Ovo istraživanje poslužilo je i za otkrivanje nutriocionističkih navika te je pokazalo da su genetske predispozicije ključne za ovakav rezultat unatoč lošem ekonomsko-socijalnom statusu.

“Budući da su i prehrambeni standardi i socioekonomski uvjeti još uvijek daleko ispod optimalnoga, najvjerojatnije objašnjenje ove iznimne visine leži u specifičnim genetskim čimbenicima. Genetski potencijal za visinu je zbog toga najveći u ovoj regiji.

Buduće studije trebale bi dodatno razjasniti korijene ovog intrigantnog fenomena, koji dotiče važan aspekt biološke raznolikosti čovjeka”, dodaje se.

Za visinu su ključnu poveznicu na Zapadu pronašli u tzv. proteinskom indeksu, odnosno unošenju hrane koja je bogata proteinima.Kada bi pak BiH bila dio toga pravila, tada bi prosječna visina iznosila samo 175,9 cm za muškarce.

Kada je u pitanju sama Hrvatska ili BiH, vrlo su različiti podaci vršnjaka koji dolaze iz unutrašnjosti, bilo da se radi o Lici ili Slavoniji i Međimurju u Hrvatskoj, odnosno Bosni i Posavini u BiH. Tako su, primjerice, u BiH viši mladići iz FBiH s prosjekom 181,4 centimetara, dok RS bilježi prosjek od 180,9 cm.Regionalne varijacije su pri tome značajne.

Tako su, primjerice, vršnjaci u Doboju niži u prosjeku šest cm od kolega u Čapljini ili pak u odnosu na Republiku Srpsku pet centimetara od Trebinjaca koji su u prosjeku visoki 184,7 centimetara.

Mostarci dolaze iza Tomislavgrađana, Livnjaka i stanovnika istočnog Sarajeva, koji odskaču od prosjeka toga dijela Bosne te Posušja. Visoki su u prosjeku 182,3 centimetra ili čak tri centimetra manje od Čapljinaca.