Lubanje iz Gruzije mijenjaju povijest čovječanstva!
Gruzijski znanstvenici su na arheološkom nalazištu u blizini Tbilisija 2009. pronašli nekoliko lubanja hominida, koje su nazvali Dmanisi hominins, a čija se starost procjenjuje na oko 1,8 milijuna godine. To su dosad najstariji ostaci hominida nađeni izvan Afrike. Ovo otkriće upućuivalo je na to da Afrika možda nije bila jedina kolijevka čovječanstva.
Uvriježeno je mišljenje da su prvi hominidi koji su napustili Afriku prije oko milijun godina bili pripadnici vrste Homo erectus koji su već izrađivali sofisticirano kameno oruđe. Prvobitno se mislilo kako su otkrivene lubanje pokazivale kako su hominidi iz Dmanisija bili primitivniji, što bi upućivalo na mogućnost da su prvi hominidi napustili Afriku mnogo prije nego što se dosad smatralo.
No, analizom lubanja i ostalih ostataka iz Gruzije, pokazalo se kako i one pripadaju Homo erectusu, a ne zasebnoj vrsti. Znanstvenici smatraju kako su nađeni ostaci prvi oblici Homo erectusa, naših predaka koji su imali proporcije tijela slične modernom čovjeku. Otkrili su kako je Homo erectus migrirao i u Aziju, a ne obitavao samo u Africi, piše The Guardian.
Do otkrića su došli uspoređujući lubanje nađene u Gruziji s lubanjama nađenim u Africi u istom razdoblju. Znanstvenicu su zaključili kako nema velike razlike, te da je Dmanisi hominid zapravo varijanata Homo erectusa (na drugom staništu).
'Da ste pronašli Dmanisi lubanju na izoliranom mjestu u Afrcii, neki znanstvenici bi im dali ime druge vrste. No,m jedna populacije može imati sve te varijacije. Mi koristimo 5 ili 6 imena, no moguće je da svi pripadaju istoj liniji', rekao je David Lordkipanidze, voditelj iskapanja u Gruziji.
Ako su znanstvenici u pravu, to znači kako bi evolucijsako stablo moralo biti revidirano, te bi se trebala izbrisati imena poput Homo rudolfensis, Homo gautengensis, Homo ergaster, te Homo habilis.
Pronađene lubanje i ostaci jedni su od rijetkih koji su gotovo očuvani u cijelosti. Dmanisi hominidi su imali relativno mali mozak, otprilike trećinu mozga današnjeg čovjeka. No, unatoč tome mogli su izrađivati razna oruđa, a imali su socijalne i kognitivne vještine.
