Lijepa i teška priča: 400 godina tradicijske tetovaže katolkinja u BiH

Javno predavanje 'Znamen na koži - tradicijska tetovaža žena katolkinja - simbol identiteta i kulture Hrvata u BiH' održano je u četvrtak u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače.

Predavanje je održala dr. sc. Vesna Haluga, koja je 2022. godine obranila doktorsku disertaciju na temu ''Semiotički aspekti i suvremeno komunikacijsko značenje tradicijske tetovaže žena katolkinja iz Bosne i Hercegovine'', a u prikupljanju materijala pomogao joj je i prof. Zoran Stojanović.

''To me i od djetinjstva zanimalo. Drago mi je što se netko uopće bavi tom temom. Inače te tradicijske tetovaže u BiH sigurno zaslužuju da budu zaštićene od UNESCO-a jer je to naša vrijedna materijalna baština'', kazao je Stojanović i dodao kako je to ''također bila i svojevrsna umjetnost jer su to žene na savršen način radile i zaista je ta simbolika univerzalna''.

''Ja sam prije nekoliko mjeseci doktorirala na tu temu. To je identitetska priča. Prije svega volim svoj narod i mislim da je ovo jedna jako lijepa i teška priča naročito u onih 400 godina samog nastanka tradicijske tetovaže'', kazala je Vesna Haluga.

''Tetovaža je zadnjih 30 godina postala zaista popularna. Recimo nogomet je najpopularniji sport i neka istraživanja pokazuju da je svaki treći nogometaš tetoviran, ali ja još uvijek nisam niti jednog vidjela sa tradicijskom tetovažom, pa eto ako se već tetoviramo mislim da je i to jedan način iskazivanja svog identiteta'', istaknula je.

''Ima nekih sporadičnih slučajeva da su se i osamdesetih godina radile tradicijske tetovaže. Zanimljivo, našla sam u Parizu ženu koja tetovira na tradicijski način. Ne zna Hrvatski, ali njezin je otac porijeklom iz Bosne i Hercegovine, otvorila je salon i tetovira ovom tradicijskom metodom''.

Haluga ističe kako je tradicijska tetovaža jedinstveni fenomen u cijelom svijetu karakterističan isključivo za katolkinje u Bosni i Hercegovini.

''Specifično je da je jedina tetovaža na cijelom svijetu koja je imala originalnu zaštitnu funkciju. Tetovirano je iz razloga da se spriječi odvođenje djevojaka od strane osmanskog okupatora'', zaključila je Haluga.