Kutije koje kriju tajne Azteka

Velika zaliha aztečkih ritualnih darova pronađena ispod središta Mexico Cityja, uz stepenice onoga što bi moglo biti najveće svetište carstva, pruža novi uvid u predhispanske vjerske obrede i političku propagandu, prenosi Hina.

Žrtvovani jaguar

Zapečaćen u kamenim kutijama prije pet stoljeća u podnožju hrama, sadržaj jedne kutije pronađen točno u središtu onoga što je bilo ceremonijalna kružna pozornica srušio je rekord u broju morskih darova iz Tihog oceana i s obale Meksičkog zaljeva, uključujući više od 165 nekoć svijetlocrvenih morskih zvijezda i više od 180 cjelovitih koraljnih grana.

Arheolozi vjeruju da su aztečki svećenici pažljivo slagali te darove u kutiju unutar povišene platforme za ceremoniju kojoj bi vjerojatno prisustvovale tisuće oduševljenih gledatelja uz grmljavinu bubnjeva, prenosi Hina.

"Čista imperijalistička propaganda", rekao je o vjerojatnom spektaklu Leonardo Lopez Lujan, vodeći arheolog u Projektu Velikog hrama (Proyecto Templo Mayor) meksičkog Nacionalnog instituta za antropologiju i povijest (INAH), koji nadgleda iskapanje.

U istoj kutiji arheolozi su prethodno pronašli žrtvovanog jaguara odjevenog poput ratnika povezanog s aztečkim pokroviteljem Huitzilopochtlijem, bogom rata i sunca, prije nego što je pandemija covida-19 prisilno zaustavila iskapanja na više od dvije godine.

Tajanstvena zbočina

Prethodno neobjavljeni detalji uključuju prošlomjesečno otkriće žrtvovanog orla u pandžama jaguara, zajedno s minijaturnim drvenim kopljima i štitom od trske pronađenim pokraj mačke okrenute prema zapadu, koja je imala bakrena zvona vezana oko gležnjeva.

Napola iskopana pravokutna kutija, koja datira iz vremena vladavine najvećeg aztečkog cara Ahuitzotla koji je vladao od 1486. do 1502., sada pokazuje tajanstvenu izbočinu u sredini ispod jaguarovog kostura, što ukazuje na nešto čvrsto ispod.

"Što god da je ispod jaguara nešto je iznimno važno", rekao je Lopez Lujan. "Očekujemo veliko otkriće", dodao je

Lopez Lujan, koji vodi arheološka iskapanja na mjestu koje je danas poznato kao Veliki hram (Templo Mayor), misli da bi kutija mogla sadržavati urnu s kremiranim ostacima Ahuitzotla, cara čiji su vojni pohodi proširili carstvo na današnju Gvatemalu, povezujući meksičku obalu Pacifika i Meksičkog zaljeva. Međutim, kaže da je potrebna još najmanje jedna godina kopanja da se riješi to pitanje.

Kraljevska grobnica

Do danas nijedna aztečka kraljevska grobnica nije pronađena unatoč više od 40 godina kopanja oko Velikog hrama, gdje je pronađeno više od 200 kutija s darovima.

Hram je bio visok kao zgrada od 15 katova prije nego što je srušen u godinama nakon španjolskog osvajanja Meksika 1521. godine, a ruševine su zaklonile mnoga najnovija otkrića, prenosi Hina.

Osim kutije s glavnim darom - jaguarom, dvije dodatne kutije su nedavno identificirane uz nju, a obje će biti otvorene u sljedećih nekoliko tjedana.

Moguće je da će biti otkrivene i okrutnije životinje odjevene u ratnike, možda ukrašene žadom, tirkizom i zlatom.

Vodeni darovi koje pokrivaju jaguara mogu predstavljati vodeni podzemni svijet u kojem, po vjerovanju Azteka, sunce tone svake noći, ili možda dio kraljeva putovanja nakon smrti.

Lubanje žrtvovane djece

Joyce Marcus, arheologinja specijalizirana za drevni Meksiko na Sveučilištu u Michiganu, kaže da nedavno iskopani darovi osvjetljavaju astečki "pogled na svijet, ritualnu ekonomiju i očite veze između imperijalne ekspanzije, ratovanja, vojnoj junaštva i uloge vladara" u ceremonijama koje su posvećivale osvajanja i omogućavale da danak stiže u prijestolnicu.

"Svaka kutija s darom donosi još jedan dio slagalice", rekla je.

Na kraju, lubanje desetak žrtvovane djece u dobi od jedne do šest godina također su otkrivene u obližnjoj jami. One datiraju desetljećima ranije, ali su također povezane s Huitzilopochtlijem.

Podaci dobiveni u iskapanjima daleko nadilaze nepotpuna izvješća iz kolonijalnog doba koja su također bila obojana vlastitim opravdanjima europskih osvajača za osvajanje, kaže Diana Moreiras, aztečka znanstvenica na Sveučilištu Britanske Kolumbije.

"Stvarno upoznajemo Azteke pod njihovim uvjetima", rekla je, "jer zapravo gledamo što su radili, a ne što su Španjolci mislili o njima", prenosi Hina.