Kulturni Mostar 2019.

I dok se na sva zvona priča i ne priča o izborima koji se moraju, trebaju i, kako kažu, hoće konačno održati u Mostaru, do tada valja zbrojiti što je sve učinjeno, postignuto, oduzeto tijekom godine.

Da je kojim slučajem tema ovog teksta politika, sav mogući prostor na ovom čudu zvanom Internet bi vjerojatno bi premalen za sve što se može napisati o državi, političarima, NATO-u, planu reformi, lažnim diplomama, uhićenjima (pa puštanjima), krađama, presudama, obustavama istraga, aferama, zlostavljanjima i tako do unedogled. Na svu sreću, ovaj mali ali značajan prostor ćemo posvetiti mostarskoj kulturi.

Nije da je nije bilo, a nije ni da smo se proslavili. Pa da zbrojimo, oduzmemo, podijelimo, a možda nešto i pomnožimo – ali ne s onom famoznom nulom, kao kad se pojedini ljudi množe.

Mostar EPK 2024

Projekt o kojem se puno pričalo, ali i pisalo je onaj od kojeg smo svi imali i najveća očekivanja. Da Mostar bude europska prijestolnica, i to ne bilo kakva – nego ona kulturna. Kako je to lijepo zvučalo, dok nas stvarnost nije lupila po glavi. Za ovu titulu izborio se norveški grad Bodo. Mostar kao europska prijestolnica kulture 2024. ostao je samo san. Jer nadu nam nitko ne može uzeti, kao što su nam uzeli pravo glasovanja i izbora.

Iz tima koji je radio na projektu 'Mostar EPK 2024' još ranije su kazali, kako je bez obzira na rezultat Mostar svojevrsni pobjednik. Vjerojatno jer je dospio u finale. Kao i Banja Luka. Valjda se mi sa ovih napaćenih prostora tješimo onim da je najvažnije sudjelovati. Zaboravljamo da se ipak 'pika' samo onaj prvi, na vrhu. Jer svijet voli pobjednike. Mostar to ovaj put nije bio, ali nije ni Banja Luka – što je za mnoge dušobrižnike čini se, nažalost bilo i važnije od svega.

''Naš put u budućnost vidimo kroz ovaj projekt, Mostar 2024 i ljude koji su se svim svojim srcem, znanjem i sposobnosti uključili videći bolju budućnost ovog grada'', kazao je svojevremeno gradonačelnik Bešlić. I tako taj 'put u budućnost' ostade samo put na kojem nam nije htio čestitati ni visoki predstavnik u BiH pa je samo uputio čestitku banja Luci za ulazak u finale. Mostar je ipak prijestolnica zadnje rupe na svirali.

Dani Matice hrvatske Mostar

U ožujku ove godine započeli  su već tradicionalni Dani Matice hrvatske Mostar, i to izložbom Vlahe Bukovca u Galeriji Aluminij. Završili su 11. lipnja predstavom Mire Gavrana ''Paralelni svjetovi''. A od ožujka do lipnja, program je bio raznolik. Priređeno je 35 različitih kulturnih programa.

Počasni predsjednik Matice hrvatske Mostar i voditelj projekat Josip Muselimović ocijenio je, kako Mostar tijekom pedesetak dana trajanja manifestacije - postaje istinska prijestolnica kulture, ne samo Hercegovačko-neretvanske županije, nego i cijel BiH i šire.  Muselimović kao da je slutio da Mostarsko proljeće mora 'izvući' onaj poraz koji je kasnije došao proglašenjem grada Bodo za europsku prijestolnicu kulture 2024. a za koju se natjecao i grad na Neretvi. Ovako smo makar imali bogat kulturni program u proljeće. Vrijeme kad je, kako mnogi kažu – Mostar i najljepši.

Ono što svakako valja istaći jeste izložba kojom su dignuti zastori 21. Mostarskog proljeća. Naime, Matica hrvatska Mostar i Galerija Aluminij u grad na Neretvi su doveli prvorazredna umjetnička platna Vlaha Bukovca iz riznice Umjetničke galerije Dubrovnik. Neprocjenjiv postav, koji je pristigao kao dar Dubrovnika Mostaru, nosi naziv 'Obiteljski portreti', a čini ga šesnaest remek-djela portreta najvećeg hrvatskog slikara. Inače, Bukovčeva platna rijetko kad napuštaju Hrvatsku i u Mostaru su bila pod visokim sigurnosnim mjerama. Danas na galeriju nitko ne pazi jer je gašenjem Aluminija i galerija koja je ugošćavala platna velikana ugašena.

Komedije

A s druge strane Neretve, u proljeće je počela i Mostarska liska. Tradicionalni festival komedije otvorio je gradonačelnik Ljubo Bešlić. Iako je još tada isticao kako je ova manifestacija vrlo značajna za kandidaturu grada Mostara za europsku prijestolnicu kulture, ni ove komedije nisu nam pomogle. Ovaj 16. po redu festival komedije otvoren je izložbom autorice Amine Abdičević, pod nazivom 'Glumac lirskog treptaja Safet Pašalić'. Izložba je bila posvećena prvom upravniku Narodnog pozorišta u Mostaru, glumcu, redatelji i dramskom piscu Safetu Pašaliću. A Pozorište je, kao i sam grad Mostar pokazao da nikada ne zaboravlja ljude koji su ostavili duboki trag u ovoj kazališnoj kući.

U 25 programa od kojih je bio satkan ovogodišnji festival, posjetitelji su imali priliku pogledati neka od regionalno najzanimljivijih kazališnih izdanja - zatim koncerte, radionice, izložbe i druge sadržaje.

Ipak Velika liska, Grand Prix Festivala dodijeljena je najboljoj od najboljih, a to je predstava ''Zašto je poludeo gospodin R?'' Rainera Wernera Fassbindera i Michaela Fenglera, u režiji Bobe Jelčića. Jelčić na svu sreću nije znao tko će otvoriti Šantićeve večeri poezije, jer u tom slučaju mnogi bi 'poludjeli' kao gospodin R iz nagrađene predstave.

 Šantićeve večeri poezije

Iako je prva pomisao za sve one koji su pratili 100. Šantićeve večeri u Mostaru, dolazak poznatog 'lika' Milorada Dodika i na činjenicu da je on otvorio ovu kulturnu manifestaciju, ipak se nećemo baviti dotičnim, nego kulturnim sadržajem koji je priređen tijekom mjesec dana trajanja. Pokušat ćemo.

Najveću  pozornost privukla je sevdah-drama o zabranjenoj mostarskoj ljubavi, predstava ''Što te nema'', autorice Marijane Aracki, a u režiji Erola Kadića. Povod za nastanak ove predstave su bile upravo jubilarne 100. Šantićeve večeri poezije, u sklopu kojih je predstava premijerno i izvedena.

Inače ovo je koprodukcijska predstava nastala suradnjom tri kazališne kuće: Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, Narodnog pozorišta u Mostaru i Narodnog pozorišta Republike Srpske iz Banje Luke, te Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva ''Prosvjeta'' Gradski odbor Mostar koje je izvršni producent predstave. Stoga je predstava prikazana u sva tri kazališta.

Središnja tema predstave je nesretna i zabranjena ljubav velikog mostarskog pjesnika Alekse Šantića i njegove sugrađanke Anke Tomlinović, ali i Šantićev život općenito kao i život u tadašnjem Mostaru. Zbog činjenice da se dramska igra isprepliće s izvođenjem poznatih sevdalinki, redatelj Erol Kadić, kazao je - kako se za ovu predstavu može reći da pripada sasvim novom žanru kojeg on naziva ''sevdah drama“. Zanimljivost je i da je ovo prva dramska predstava koja tematizira Šantićev život.

Sva sreća pa još uvijek nemamo predstave koje tematiziraju život onog koji je otvorio Šantićeve večeri. Nadati se i da nećemo.

Kako god, u mjesec dana trajanja organizirano je 15 događaja, a manifestacija je održana u svakom dijelu Mostara, jednu večer je bila i u Nevesinju, a jednu u Banja Luci. Neki su pak brojali kako je moguće da se radi o stotoj po redu manifestaciji jer bi po toj računici ona trebala biti održavana i za pjesnikova života. Na kraju, ipak je važnije da se nije ugasila.

Blues, rock i kulturna kapa

Dio Erica Claptona stigao je i u Mostar. U srpnju. Nemojte naravno biti bukvalisti, ali eto – nije da nije bilo kulturnih dešavanja. Naime, Doyle Bramhall II, inače član Eric Clapton Banda nastupio je posljednji na  17. izdanju Mostar blues i rock festivala koji se održao u Muzičkom centru 'Pavarotti' 21. i 22 srpnja. On je naravno bio i zvijezda ovog festivala, koji je okupio majstore vrhunskog bluesa i rocka.

U sve ovo, valja istaknuti i Poligon, koji je nažalost malobrojnoj publici, doveo velika imena. Street Art Fest opet je osvježio tmurna mostarska pročelja, a svjetski velikani u Mostar su došli i za vrijeme festivala Mostrip.

Mnogo je događaja pod kulturnom kapom u Mostaru. I onih koji se tiho i skromno ne daju ugasiti i onih koji se glasno i pohlepno guraju pod kapu  iako možda tu i ne pripadaju.

Za kraj ove 2019. godine imajte na umu rezultate jednog istraživanje. Naime, odlazak u kazalište, muzej ili umjetničku galeriju može nam pomoći živjeti duže – kazali su ovo istraživači sa Univerziteta College u Londonu. A što češće sebe častimo dozom kulture - to je bolje, pokazalo je ovo istraživanje.

Čak i ako odete u muzej ili kazalište jednom do dva puta godišnje, možete smanjiti rizik od ranije smrti, i to za 14 posto.

Eto, ako vam prirodni nagon za upijanjem kulturnih sadržaja ne bude motiv za posjetu muzeju, kazalištu ili bilo kojem događaju iz oblasti kulture – imajte na umu ove šanse, postotke, smrtnost, život i sve ostalo što dolazi u paketu s tim.