Jedna od najzloglasnijih žena u povijesti grofica Elizabeta Báthory rodila se na današnji dan prije 465 godina, 7. kolovoza 1560. uu Nyirbatoru, Mađarska.
Danas je poznata diljem svijeta pod nadimkom Krvava grofica, a njena popularnost, naročito među subkulturnim goth krugovima dosiže onu grofa Drakule. Prema povijesnim zapisima optužena je da je mučila i ubila preko 650 žrtava, što bi je svrstavalo među najveće masovne ubojice u povijesti. Ipak, istina je vjerojatno nijansiranija.
Izgleda da su optužbe protiv nje znatno uveličane zbog određenih političkih ciljeva. Naime, Elizabeta je rođena u slavnoj plemićkoj obitelji Báthory, koja je svojevremeno vladala Transilvanijom. Bila je kći baruna i barunice Jurja i Ane Báthory. Već u ranoj dobi razboljela se od jedne vrste epilepsije.
Imala je puno moćnih rođaka; kardinala, princezu i bratića koji je bio ugarski premije, a preko majke bila je nećakinja transilvanskog kneza i kasnijeg poljskog kralja Stjepana Báthoryja.
Sa 14 godina udala se za grofa Ferenca Nádasdyja, jednog od najbogatijih velikaša u Ugarskoj. On je, međutim, većinom bio na bojištu, boreći se protiv Turaka. Nakon što je on umro, nju su optužili za svakojake zločine.
Skupljene su izjave oko 300 svjedoka, koji su tvrdili da je grofica mamila mlade djevojke iz lokalnih seljačkih obitelji i dovodila ih u svoj dvorac Csejte (danas Čachtice u Slovačkoj). Djevojke, su tamo navodno bile mučene, sakaćene pa i seksualno iskorištavane.
Ubojstva je grofica provodila navodno i u drugim svojim dvorcima, primjerice Sárváru u Mađarskoj, gdje je navodno otkopano između 100 i 200 leševa njenih žrtava. Danas se spominje da se grofica kupala u krvi djevica kako bi očuvala ljepotu i mladost, ali prvi spomen te priče potječe tek iz 18. stoljeća pa je njena istinitost upitna.
Nakon što je grofica uhićena živu su je zazidali u jednu od kula dvorca Csejte. Ostavljen je samo prorez kroz koji su joj davali namirnice. U takvom zatočeništvu je nakon 4 godine i umrla.
Elizabeth je bila žena iznimne ljepote. Njezina duga crna kosa bila je u kontrastu sa svjetlim tenom. No, bila je iznimno tašta i narcisoidna što ju je nerijetko vodilo do novih dubina perverzije. Provodila je dane ispred velikog zrcala koje je dala dizajnirati posebno za sebe.
Da bi joj bilo što udobnije, pošto je provodila sate pred ogledalom, imala je posebne naslone za ruke da se ne bi umorila. Erzsebet je rodila tri kćeri izuzev one nezakonite: Annu, Orsiku (Ursulu, Orsolyu), Kato (Katherinu, Katalin) i jednog sina Paula.
Prijelomni trenutak u razbuktavanju njene poremećenosti bio je kad je kao mala prisustvovala izvršenju smrtne kazne nad Ciganinom optuženim za izdaju – rasporili su jednom konju trbuh i ušili nesretnika unutra. Okrutnost tog čina nije je dirnula, naprotiv – shvatila je da može raditi što želi s onima koji nisu plemićkog roda.
Krv je postala grofičina opsjednutost, a nastavila je mučiti svoje žrtve na najsvirepije načine.
Tajna je procurila i vlast je saznala za grozote koje su se godinama odvijale u dvorcu Csetje. Mađarski kralj Matija naređuje grofu Cuyorgiju Thurzu, upravitelju provincije, da osvoji zamak. 30. prosinca 1610. godine Csetje pada i tamnice dvorca se otvaraju.
U samom je dvorcu nađena jedna mrtva djevojka bez krvi, u podrumima nekoliko živih dok su ispod dvorca u katakombama nađeni ostaci 50 žrtava.
Elizabeta je stavljena u kućni pritvor, a suđenje je održano 1611. godine u Bitcsu. Grofica je odbila priznati krivnju ili tvrditi nevinost. Potpuni prijepis suđenja danas postoji sačuvan u Mađarskoj. Domar Ivan Ujvary svjedočio je o umorstvu 37 neudanih djevojaka od kojih je šest on sam doveo u dvorac.
Žrtve su bile zavezane i rasječene škarama. Elizabetina dadilja je posvjedočila o mučenju i umorstvu 40 djevojaka.
Svi umiješani u ubojstva osim grofice i vještica su pogubljeni. Sud nikada nije osudio Elizabetu Bathory za zločine. Grofica je živa zazidana u zamku, ostavljena je samo mala rupa kroz koju joj je davana hrana. Godine 1614. jedan od stražara poželio je vidjeti tu poznatu ljepoticu i našao je mrtvu. (Izvor: Wikipedia)
