Kraj vitezova Templara - crni petak

Francuski kralj Filip IV. 1307. godine dao je uhititi stotine pripadnika Templarskog reda pod optužbom za herezu.

Red siromašnih vitezova Krista i Salomonova hrama, kako glasi puno ime Templara, nastao je 1118. nakon I. Križarskog rata, a osnovao ih je Hugo de Payens.

Uz njih se vežu brojne legende, pogotovo o Svetom gralu, Zavjetnoj škrinji, tajnama graditeljstva i masonima.

Činjenica je da su u vrijeme svoje najveće raširenosti bili moćniji od brojnih europskih vladara te su imali snažan utjecaj na onovremenu politiku. Mnogi vjeruju da je upravo to bio razlog sudbine koja ih je snašla.

Dan kada je francuski kralj naredio njihova uhićenja ostao je zapamćen kao 'crni petak' ili 'petak 13' i od tada se smatra nesretnim. Zadnji veliki meštar reda pred smrt na lomači prokleo je papu, kralja Filipa i francuskog premijeru.

Sva trojica prokletih umrli su u narednih godinu dana, a i sva tri Filipova sina umrla su mlada.

Red je ukinut od strane Pape pet godina nakon toga, a nedavno je objavljen vatikanski dokument koji potvrđuje kako tijekom postupka nisu pronađeni nikakvi dokazi o herezi te je jasno da su članovi reda stradali zbog politike.