Kraj jedne svemirske bajke

Nekoć davno dvoje svemirskih pustolova, Rosetta i Philae, otisnulo se sa Zemlje kako bi istražili dalek, dalek komet.

Tako, piše Hina, počinje moderna bajka o europskom tragaču za kometima i njegovoj robotskoj sondi, šarmantim čeličnim kutijama s globalnom sljedbom fanova koji će se uskoro morati suočiti sa srcedrapajućim rastankom od svojih ljubimaca.

"Mislim da će biti puno suza", rekao je viši savjetnik Europske svemirske agencije (ESA) Mark McCaughrean.

Rosetta će u petak nakon dvije godine provedene u orbiti kometa 67P/Čurjumov-Gerasimenko, stotine milijune kilometara daleko od doma, završiti svoju povijesnu misiju rušenjem na tu hladnu, prašnjavu kuglu.

Ostavši bez snage, Rosetta će se pridružiti već ugaslom robotu Philaeu u vječnom boravku u novome izvanzemaljskom svijetu.

Hi @ESA_Rosetta! Comet #67P on 23 Sep 16 from a distance of 4km (more at https://t.co/LvSMRvpXkX) pic.twitter.com/RMsWtsmYt1

— Rosetta OSIRIS (@Rosetta_OSIRIS) September 27, 2016

Mnoga djeca, čak i neki odrasli, teško će se rastati od mašina koje su simpatične poput likova iz crtića.

Iznimna postignuća pretvorili su Rossettu i Philaea u rijetke znanstvene selebritije.

Imaju zasebne Twitter račune, prodaju se majice s njihovim likom, igračke.

Snimljeni su animirani filmovi u kojima taj dvojac ima ljudske oblike, oči, usta, obrve, ruke i noge. Imaju i svoje emotikone. Ali sada ljudi koji su ih napravili zvijezdama imaju težak zadatak.

"Na neki hladnokrvan način moramo fanovima dati do znanja da je sada stvarno kraj", kaže Mark McCaughrean, koji je bio uključen u stvaranje njihove javne slike. "OK, stvorili smo ta ljupka stvorenja i tako dalje, ali to ima svoje granice, svoj svršetak".

Bajka je počela u siječnju 2014. kad se Rosetta 'probudila' nakon trogodišnje hibernacije, namijenjene čuvanju energije na desetogodišnjem letu do kometa 67P. Kao prava Uspavana ljepotica iz dubokog svemira.

ESA je tada objavila svoj prvi 'crtić' nazvan "Nekoć davno".

"Sjetili smo se te bajke, princeze koja se budi, ali nismo slutili da će naići na tako golem odaziv", rekao McCaughrean.

Slijedili su novi filmovi koji su pratili Rosettin put s Philaeom koji skakuće po njezinoj glavi i stalo propitkuje: "Jesmo li stigli? Jesmo li stigli?".

Zaplet je počeo u studenome 2014. kada je Rosetta spustila Philaea na površinu kometa.

Still listening for @Philae2014. Control team will send command to spin up flywheel. https://t.co/B4EythD4oo (PC) pic.twitter.com/oMe6kKbE0f

— DLR - English (@DLR_en) January 8, 2016

Animacija je prikazivala robota kako navlači čizme i namješta šešir, sprema sendvič i kompas u ruksak i maše Rosetti dok se hrabro otiskuje u svemir. Ali stvari nisu išle po planu.

Philae nije dobro sletio. Stroj veličine perilice za rublje nekoliko je puta odskočio i naposlijetku se prizemljio u sjeni, suprotno od Sunca koje mu je trebalo za punjenje baterija. Slao je podatke na Rosettu idućih 60 sati dok je imao energije i zatim se ugasio.

U crtiću ESA-e, Philae se pokrio dekicom i zaspao u podnožju stijene koju je prije ukrasio posterima. "Nismo ga htjeli ubiti. Zaspao je", objasnio je McCaughrean. Tada je bilo veliko pitanje hoće li se moći 'probuditi' kad se komet približi Suncu. I jest, nekoliko puta.

Ali kad Rosetta u petak dotakne površinu kometa, misiji će nepovratno doći kraj.

A sve je počelo 1993. kada je odobrena prva misija istraživanja kometa u povijesti, vrijedna 1,4 milijarde eura. Uključeno je bilo 14 europskih zemalja i Sjedinjene Države.

Rosetta i Philae lansirani su 2004. iz Francuske Gvajane. Cilj misije nije bio ništa manje nego istraživanje podrijetla života analizom prašine s kometa 67P, vremenske kapsule iz vremena nastanka Sunčeva sustava.

U deset godina su proputovali šest milijardi kilometara kako bi stigli do kometa. Putem su se služili gravitacijama Zemlje i Marsa.

#LivingWithAComet VIRTIS perspective: 218million+ spectra & #BehindTheScenes of some top #67P discoveries... https://t.co/jJ7vConHhv pic.twitter.com/Iyu1QBxk8n

— ESA Rosetta Mission (@ESA_Rosetta) September 28, 2016

Rosetta je u dvije godine kruženja u orbiti, 'osjetila' i fotografirala komet iz svih uglova. Philae je s površine slao uzorke tla i elemente koji su preko Rosette analizirani u središtu misije u Darmstadtu. Znanstvenici su utvrdili da komet tipa 67P definitivno nije imao vode, ali su nesumnjivo pronašli tragove kisika. Podatke koje su dobili s Rosette i Philaea smatraju dragocjenim.

Iz odjela za odnose s javnošću ESA-e smatraju da su misiju morali približiti javnosti. "Porezni obveznici moraju znati kamo ide njihov novac, dužni smo im to", rekao je izvršni direktor Jan Woerner.

Na mnoge načine antropomorfizacija je bila očigledan izbor. Bila su tu dva protagonista, koja komuniciraju i surađuju na više od desetljeća dugoj odiseji u neistraženo područje.
"Morali smo ljudima reći da je to naš Apollo trenutak", rekao je McCaughrean, misleći na povijesno slijetanje na Mjesec 1969. godine. Ali uspjeh je iznendio mnoge.

Thank you all for being part of the journey! #GoodbyePhilae #PhilaeFound https://t.co/CMCRqcOwpZ

— Philae Lander (@Philae2014) September 6, 2016

Philae, primjerice, ima 450.000 pratitelja na Twitteru. "Moram biti iskren, iznenadilo me do koje se razine javnost uključila", rekao je Fabio Favata, stručnjak za robotiku u ESA-i.

Čak su i tvrdokorni znanstvenici bili poneseni. Logično, smatra Favata, neki od njih u programu su više od 20 godina. "Čak se malo brinem za njih kad sve završi jer već dugo žive na specifičnom adrenalinu".

To potvrđuje i operativni menadžer svemirskih misija u ESA-i Sylvain Lodiot koji ovu misiju doživljava "kao svoje treće dijete".

Psiholog Dimitrios Tsivrikos s londonskog sveučilišta smatra da je PR kampanja bila uspješna jer je "bila zaigrana, pristupačna i omogućila je ljudima da razumiju što se događa bez dijeljenja znanstvenih lekcija".

Ipak, Tsivrikos ne očekuje masovno žalovanje. "Na kraju svake video igrice stoji fantastična rečenica: 'Game over'. Naviknuti smo na to da likovi umiru", piše Hina.