Konklave o izboru novog pape počet će nakon 15. ožujka

Konklave na kojima će kardinali odlučivati o nasljedniku pape Benedikta XVI. trebale bi početi "najkasnije 15. ožujka", objavio je u utorak u Vatikanu glasnogovornik Svete Stolice Federico Lombardi.

Konklave moraju početi između 15 i 29 dana nakon što aktualni Papa prestane obnašati dužnost 28. veljače, javile su svjetske novinske agencije.

- Konklave ne mogu početi prije 15. ožujka, a mi možemo nagađati hoće li početi 15., 16., 17., 18. ili 19. ožujka", rekao je Lombardi na konferenciji za novinare nakon prvog pojavljivanja Benedikta XVI. u javnosti otkako je najavio odlazak s položaja, govoreći o pravilima Apostolske konstitucije koja predviđa da se konklave moraju sazvati najranije 15, a najkasnije 20 dana nakon smrti ili svojevoljnog odlaska Pape.

- Odluka o datumu sazivanja konklava u nadležnosti je kardinala koji će se okupiti u kongregacijama" u Vatikanu već dan poslije odlaska Pape, rekao je Lombardi.

U Kardinalskom su zboru trenutno 209 kardinala iz 69 zemalja, ali pravo glasa imaju samo oni mlađi od 80 godina. Takvih je u ovom trenutku 118, po službenim podacima s internetske stranice Svete Stolice.

Uobičajeno bi dekan Kardinalskog zbora bio odgovoran za sazivanje konklava. Međutim, budući da je dekan, talijanski kardinal Angelo Sodano s 85 godina prestar za glasovanje, tu će dužnost preuzeti kardinal Giovanni Battista Re.

Od postojećih kardinala izbornika, 68 ih je imenovao Benedikt XVI., a ostalih 50 njegov prethodnik Ivan Pavao II. Iz Europe dolazi 62 kardinala, a među njima je 28 Talijana. Južnoameričkih kardinala je 19, sjevernoameričkih 14, afričkih i azijskih po 11, a jedan dolazi s područja Oceanije.

Među izbornicima su i dvojica hrvatskih kardinala Josip Bozanić i Vinko Puljić.

U vrijeme sedisvakancije Crkvom upravlja Kardinalski zbor, ali s ograničenim ovlastima. Na negovom je čelu kardinal kamerlengo, što je dužnost koju u ovom mandatu obavlja državni tajnik Tarcisio Bertone. Kardinal kamerlengo zadužen je za nadgledanje cijelog procesa izbora novog Pape.

Glasovanje se odvija u Sikstinskoj kapeli, dva puta ujutro i dva puta popodne. Listići se spaljuju nakon svakog glasovanja, a novi Papa može postati tek onaj kandidat koji dobije dvije trećine glasova kardinala izbornika.