Koliko zapravo ljudi živi na Zemlji?

Koliko ljudi živi na Zemlji? Brojni su izračuni, povremeno se i obilježi kakva okrugla brojka, uz čestu zabrinutost zbog preguste naseljenosti pojedinih dijelova svijeta i prerijetku u drugim područjima.

No, pojavila su se strahovanja da nas zapravo ima mnogo više nego to pokazuju uvriježene procjene.

Nova studija objavljena u uglednom časopisu Nature tvrdi da svi proračuni o broju Zemljana ne uzimaju dovoljno u obzir naseljenost ruralnih krajeva svijeta.

Posljedica je to uobičajene metode kojom se inače broji stanovništvo, takozvane raster metode u kojoj je svijet premrežen kvadratima, i onda se procijeni populacija u svakom kvadratu na temelju lokalnih popisa stanovništva.

Prema podacima koje u realnom vremenu objavljuje Worldometer, na svijetu danas živi oko 8,2 milijardi ljudi.

Međutim, ove procjene uglavnom su "kalibrirane" prema urbanim, a manje urbanim zajednicama, netočnosti su prolazile neotkrivene, kako pokazuju znanstvenici sveučilišta Aalto u Finskoj.

Ruralna populacija umanjena za velike brojke

U ruralnim regijama, kako se dosad vjerovalo, živi približno 43 posto svjetske populacije, a ako su kalkulacije u novoj studiji točne, onda bi 'neizbrojenih' ljudi moglo biti i - zvuči nevjerojatno - nekoliko milijardi.

Proučavajući podatke iz 35 zemalja, finski znanstvenici bili su iznenađeni kad su otkrili da je ruralna populacija dosad bila umanjena od stvarne za uistinu velike brojke, od 53 do 84 posto.

Kod istraživanja upotrijebili su zanimljivu metodu. Naime, analizirali su utjecaj izgradnje brana na raseljavanje stanovništva od 1975. do 2010.

Pregledali su podatke o ukupno 307 takvih projekata u 35 zemalja, i usporedili broj raseljenih stanovnika sa službenim procjenama o broju stanovnika u tom trenutku, na određenom području.

Otkrili su velike razlike, za koje smatraju da su posljedica manjka podataka o naseljenosti ruralnih područja.

Hoće li se poboljšati način praćenja rasta populacije?

Podaci u novoj studiji izazvali su dosta pažnje, ali i reakcija. U časopisu New Scientist objavljen je članak u kojem se ističe da su suvremena satelitska tehnologija i kvaliteta prikupljanja podataka dovoljno napredni da smanje ove razlike u brojanju stanovništva.

Očito, ima razloga za rasprave. Čak i ako se pogreške u procjenama pokažu umjerenijima nego što smatraju finski znanstvenici, očito nas čeka ispravak koji će uključivati bar stotine milijuna ljudi.

Ako netko misli da to i nije takav problem, valja znati da procjene broja stanovnika nisu samo statistički podatak za prikazivanje na specijaliziranim web stranicama.

Naime, ti podaci koriste javnim službama širom svijeta, i na lokalnim i na globalnoj razini, za različite mjere, od zdravstvenog sustava do procjene utjecaja klimatskih promjena, piše tportal.

Stoga finski istraživači očekuju da će se poboljšati način praćenja rasta populacije u ruralnim krajevima, kako bi onda i mjere mogle biti preciznije, posebno da svi stanovnici nekog područja dobiju pristup uslugama i resursima.