Koliko se promijenio položaj žena u bh. društvu?

Direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH Samra Filipović- Hadžiabdić kaže da Barometar rodne ravnopravnosti predstavlja najnoviju procjenu stanja ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini.

''Prethodni Barometar spolova proveden je prije više od 20 godina, tako da imamo mogućnost uporjeđivanja situacije u određenim segmentima. Istraživanja i ankete tog tipa izuzetno su korisna za definisanje adekvatnih politika i mjera koje bi mogle rezultirati sistemskim promjenama u ostvarivanju ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini'', kazala je. 

Prema njenim riječima, prethodna dva desetljeća napravljeni su značajni koraci uvođenja održivog institucionalnog i pravnog okvira za ravnopravnost spolova, kao i jačanja kapaciteta i podizanja svijesti stručnjaka i opće javnosti.

''Međutim, još postoji jaz između deklarativnog pristupa i stvarnih pokazatelja jednakih mogućnosti za žene i muškarce u kontekstu Bosne i Hercegovine. Kompleksna politička i ekonomska situacija, povećani utjecaj retrogradnih stavova, diskriminacija na osnovu spola najranjivijih kategorija stanovništva, povećan broj prijavljenih slučajeva nasilja i femicida, utjecaj pandemije COVID-19 na zdravstvene, fizičke i ekonomske uslove, niska zastupljenost žena na pozicijama donošenja odluka, pokazuju da je potrebno još puno raditi da bi se ostvarili principi rodne ravnopravnosti u praksi i implementirale rodno-odgovorne politike'', izjavila je Filipović- Hadžiabdić.

Barometar služi kao vrijedan alat za tu svrhu, pružajući nijansiranu analizu izazova i prilika koje oblikuju iskustva žena i muškaraca u različitim oblastima.

U tom izvještaju prikazani su rezultati analize podataka prikupljenih putem ankete na reprezentativnom uzorku od 1.800 građana BiH, te putem diskusija u fokus grupama sa liderkama i sa pripadnicama ranjivih grupa na više različitih lokacija širom Bosne i Hercegovine.

Više od pukih statistika

Taj izvještaj je više od pukih statistika. Sagledava stvarnost života žena u Bosni i Hercegovini i pruža platformu za glasove onih koji su često marginalizirani ili nečujni. Analizom ključnih pokazatelja, jasno je da postizanje većeg nivoa rodne ravnopravnosti zahtijeva rad na obrazovanju, ekonomskom osnaživanju žena, dostupnosti socijalnih usluga, umrežavanju, mentorskoj podršci i izgradnji solidarnosti među ženama, kao i suzbijanju nasilja nad ženama, koje se manifestuje u oblicima hegemonije i toksične muškosti, mizoginije i seksizma, navodi se u saopćenju iz UNDP-a BiH.  

Vršiteljica dužnosti rezidentne predstavnice UNDP-a u Bosni i Hercegovini Narine Sahakyan kaže da podaci u tom izvještaju govore o tome kako društvena uslovljenost oblikuje mogućnosti, izbore i dobrobit žena i muškaraca.

''Razotkrivanjem porijekla stereotipa, autostereotipa i internalizirane mizoginije te njihovim dekonstruiranjem možemo razumjeti kako osporiti i promijeniti društvene norme koje blokiraju napredak. Taj korak je od suštinskog značaja za još efikasniji rad sa Agencijom, našim partnerima koji koriste Forum žena za razvoj te druge kanale za rješavanje sistemskih nejednakosti i otvaranje novih puteva ka suradnji, strukturnim promjenama i osnaživanju'', rekla je Sahakyan.

Ključni rezultati Studije uključuju pozitivnu percepciju napretka (90 posto ispitanika/ca smatra da se situacija žena poboljšala, od implementacije institucionalnih i zakonskih okvira za rodnu ravnopravnost); Utjecaj tradicionalnih društvenih normi (unatoč napretku, tradicionalne društvene norme i dalje snažno utječu na odluke žena o karijeri. Žene se suočavaju s preispitivanjem i društvenim pritiskom ako pokazuju dominantne ili poduzetničke osobine. Osim toga, žene u politici podvrgavaju se dvostrukim standardima, pri čemu javnost često biva kritičnija prema ženama političarkama).

Među ključnim rezultati su i percepcije o liderskim ulogama (Otprilike trećina ispitanika/ca vjeruje da su muškarci pogodniji za upravljanje velikim kompanijama. S druge strane, skoro 80 posto ispitanika/ca vjeruje da su žene bolje u vođenju malih preduzeća zbog vremena i fleksibilnosti koje pruža za porodicu), te rodno uslovljena podjela kućnih poslova (Studija ističe snažnu rodno uslovljenu podjelu kućnih poslova pri čemu žene preuzimaju većinu neplaćenog i “nevidljivog” rada poput kuhanja, brige o djeci, peglanja i brige o bolesnim članovima porodice. Ta nejednaka raspodjela obaveza i poslova u domaćinstvu ograničava izbor karijere za žene i umanjuje njihovu sposobnost djelovanja u političkom i javnom životu).

Neplaćene obveze 

Žene u BiH svakodnevno provode 6-7 sati na neplaćenim obavezama i poslovima u domaćinstvu. U više od polovine domaćinstava, žene su isključivo odgovorne za kuhanje, a gotovo četvrtina smatra da je briga o djeci isključivo ženska dužnost. Osim toga, dvije trećine smatraju da je peglanje posao žena, dok samo trećina dijeli odgovornost za brigu o bolesnim članovima porodice. Samo 1 posto domaćinstava u BiH angažuje vanjske usluge za brigu o članovima porodice i kućanske poslove, praksa koja je čak i među visoko-prihodovnim građanima neobična. Stoga studija zaključuje da dostupnost i kvaliteta socijalnih usluga značajno utječu na izbor karijere žena. Nedovoljno razvijene, neefikasne i skupe socijalne usluge ograničavaju opcije za žene, dovodeći mnoge da biraju profesije koje omogućuju veću fleksibilnost i ravnotežu s obiteljskim obavezama. 

Ta studija također ima za cilj ucrtati put za pozitivne promjene korištenjem platforme koju pruža Forum žena za razvoj, zajednički poduhvat UNDP-a i Agencije za ravnopravnost spolova Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, kako bi se ojačalo vodstvo žena i njihovo sudjelovanje u ekonomskom, javnom i političkom životu.

Nalazi studije bit će praćeni opsežnim dijalogom između različitih profila profesionalaca/ki, transformativnih lidera/ki i praktičara/ki koji doprinose Forumu žena za razvoj o načinima daljeg istraživanja nalaza za značajne društvene promjene.