Na globalnoj razini, broj muške populacije blago nadmašuje broj ženske populacije (procjenjuje se da u 2017. godini 102 stanovnika muškog spola dolazi na svakih 100 žena).

Djeca do 15 godina čine  25,6 posto svjetske populacije, a stanovništvo starije od 60 godina 15,1 posto. Uslijed procesa starenja svjetskog stanovništva, očekuje se da do 2050. godine bude 21,1 posto djece do 15 godina i 21,4 posto osoba starijih od 60 godina, podaci su Agencije za statistiku BiH povodom Svjetskog dana stanovništva. 

BiH čini 0,05 svjetske populacije

Svjetski dan stanovništva obilježava se 11. srpnja, a inicijativu za obilježavanje pokrenuo je 1989. godine Upravno vijeće Razvojnog programa Ujedinjenih nacija, s ciljem usmjeravanja pažnje na hitnost i važnost populacionih pitanja u kontekstu sveobuhvatnih razvojnih planova i programa, te potrebe da se nađu odgovori na ova pitanja.

Obilježavanje je nadahnuto velikim interesom za 'Dan pet milijardi' (11. srpnja 1987.), što je približno dan kada je svjetsko stanovništvo dostiglo pet milijardi. Procjenjuje se da je broj ljudi na Zemlji dostigao jednu  milijardu u 1804. godini, dvije milijarde u 1927, tri milijarde u 1960, četiri milijarde 1974. godine, pet milijardi u 1987, šest milijardi u 1999. godini, te sedam milijardi u 2011. godini.

Prema procjenama Populacijskog odjeljenja UN, smatra se da je sredinom 2019. godine broj stanovnika naše planete iznosio oko 7,71 milijardu, od čega gotovo 60 posto u Aziji, 17 posto u Africi, 10 posto u Europi, a ostatak se odnosi na druge kontinente. Stanovništvo Bosne i Hercegovine čini ispod 0,05 posto ukupne svjetske populacije.

Smrtnost u BiH

Godišnji broj živorođene djece u svijetu iznosi oko 141 milijun, a umre oko 58 milijuna stanovnika, te prirodni priraštaj iznosi oko 83 milijuna stanovnika godišnje. U prosjeku, svjetsko stanovništvo se mjesečno uveća za oko dvije  populacije Bosne i Hercegovine. Stanovništvo u svijetu raste po stopi od 1,1 posto godišnje, ta stopa je u opadanju i predviđa se njeno smanjivanje u narednom periodu.

Procjenjuje sa da je u 2016. godini stopa nataliteta na globalnoj razini iznosila oko 18,9 promila, stopa mortaliteta oko 7,7 promila, što je dalo prirodni priraštaj od oko 11,2 promila. Postoje izrazite razlike u prirodnom kretanju stanovništva pojedinih regija i zemalja svijeta.

Tako je u razvijenom dijelu planete (odnosi se na Europu, Sjevernu Ameriku, Australiju, Novi Zeland, Japan) stopa nataliteta iznosila 10,9 promila, mortaliteta 10,1 promila, a prirodnog priraštaja 0,8 promila. U manje razvijenom dijelu svijeta, stopa nataliteta iznosila je 20,5 promila, mortaliteta 7,2 promila, a prirodnog priraštaja 13,3 promila. Stopa nataliteta (2017.g.) u Bosni i Hercegovini bila je 8,6 promila, a mortaliteta 10,8 promila što je rezultiralo negativnim prirodnim kretanjem stanovništva od 2,2 promila.

Životni vijek

Stopa ukupnog fertiliteta na svjetskoj razini iznosi 2,5 (2016. godine). U razvijenom dijelu svijeta iznosi 1,7, a u manje razvijenom 2,6. Među kontinentima, najviša je u Africi (4,5), a najniža u Europi (1,6). Promatrano po državama, najviša stopa je u državama poput Nigera (7,2), Somalije (6,3), Konga DR (6,1), a među najnižim je u Moldaviji, Portugalu, Singapuru (po 1,2) itd.

Procijenjeni očekivani životni vijek pri rođenju (2016.) za svjetsku populaciju iznosi 71,7 godina (za muškarce 69,4, za žene 74). Najniži je u Sijera Leoneu (51,8), Srednjoafričkoj Republici (52,2), Čadu (52,9), Nigeriji (53,4), a najviši u Japanu (83,8 godine), Švajcarskoj (83,3), Španjolskoj (83,1) i Singapuru (83). Procijenjeni očekivani životni vijek pri rođenju za stanovništvo Bosne i Hercegovine iznosi 76,9 godina (74,4 godine za muškarce i 79,4 godina za žene).

Prema srednjoj varijanti projekcija (Populacijsko odjeljenje UN) očekuje se da svjetska populacija dostigne 8,55 milijardi do 2030-e, a 9,74 milijardi do 2050. godine. Očekuje se da više od polovine ukupnog projektiranog rasta svjetske populacije bude koncentrirano u samo devet zemalja: Indiji, Nigeriji, Pakistanu, Demokratskoj Republici Kongo, Etiopiji, Tanzaniji, Indoneziji, Egiptu, Sjedinjenim Američkim Državama.

Na drugoj strani, očekuje se da se stanovništvo 55 zemalja i teritorija smanji u razdoblju 2019-2050.

Svi u gradovima

Razlike u demografskoj dinamici i demografskim karakteristikama koje postoje među državama i regijama dovode do promjene njihovog udjela u svjetskoj populaciji. Postoje velike razlike u stopi promjene brojnosti stanovništva među kontinentima i regijama svijeta. Tako je u 1950. godini na Europu otpadalo 21,7 posto svjetskog stanovništva, u 2017. 9,8 posto, a projekcija za 2050. godinu je 7,3 posto.

Na drugoj strani, udio Afrike rastao je sa devet posto u 1950. godini na 16,6  u 2017, a očekuje se da u 2050. godini dostigne 25,9 posto. U vezi s različitom stopama kretanja broja stanovnika među pojedinim državama, očekuje se dalja promjena njihovog učešća u ukupnoj populaciji svijeta i redoslijeda na listi država po brojnosti njihovog stanovništva.

U sljedećim desetljećima očekuje se nastavak rasta svjetske populacije, s tim što će stopa rasta nastaviti da se smanjuje. Očekuje se dalje smanjenje fertiliteta svjetskog stanovništva, što će osim sporijeg rasta voditi i starenju svjetske populacije. Tome će doprinijeti i očekivano produženje životnog vijeka.

Očekuju se velike razlike u demografskom razvoju među pojedinim zemljama, dok jedne očekuje depopulacija, drugima predstoji brz rast stanovništva.

Među glavnim procesima koji se odnose na svjetsko stanovništvo je i proces urbanizacije. Dok je gradsko stanovništvo u 1975. godini obuhvaćalo 37 posto svjetske populacije, procjenjuje se da od 2008. godine prvi put u povijesti većina svjetskog stanovništva živi u gradovima i da će se rast udjela urbanog stanovništva nastaviti i u predstojećem periodu, priopćeno je iz Agencije za statistiku BiH.