Koje su najbolje novogodišnje odluke?

Kad je riječ o novogodišnjim odlukama, ljudi su često ili njihovi veliki zagovornici, ili vrlo glasni kritičari. No te odluke mnogima pružaju svrhu i strukturu koja otvara prostor za rad na sebi.

Unatoč tome, rijetki uspiju provesti svoje odluke u djelo. Psihoterapeutkinja i savjetnica Melissa Coats kaže da ljudi obično od svojih novogodišnjih odluka odustaju nakon nekoliko mjeseci, piše Yahoo.

''Ako imate problema s tjeskobom ili osjećate da ne postižete što biste trebali, pritisak oko potrebe za postizanjem uspjeha mogao bi biti osobito štetan'',  ističe Coats.

Zato stručnjaci savjetuju da radije donosite odluke koje će poslužiti općem i psihičkom zdravlju, a ne one koje se tiču novca ili imovine.

''Kad se potrudimo zaštititi svoje mentalno zdravlje, mi ulažemo u nešto što će nam se isplatiti tijekom cijele godine'', kaže Ginger Houghton, licencirana socijalna radnica i vlasnica tvrtke Bright Spot Counseling u Michiganu.

''Trik je u tome da osmislite odluke koje su fokusirane na holistički napredak i poboljšanje, a ne na postizanje određenog rezultata. Razmišljajte o odluci kao o namjeri ili svakodnevnom ili mjesečnom izboru koji će vam pomoći da poboljšate određeno životno područje'', savjetuje Coats.

''Ako niste sigurni gdje započeti, razmislite o protekloj godini. Promislite o svemu što je bilo dobro, a s čim ste imali problema. A zatim odatle izaberite jedno ili dva područja. Imajte na umu da je to posao koji traje i nećete ga brzo ostvariti'', pojasnila je Houghton.

''Dajte si dopuštenje da ne budete uvijek savršeni'', nadovezala se Coats.

Najbolje odluke su one koje će vam pomoći, no ako trebate ideju što odabrati, provjerite je li među ovim prijedlozima koje su sugerirali terapeuti upravo onaj koji vam treba.

Češće izgovarajte "Ne"

Ne morate pristati na svaki poziv na druženje, obiteljski događaj ili uslugu.

''Reći "ne" važan je način na koji štitimo svoje granice i brinemo o sebi'',  kaže psihologinja Rachel Tomlinson iz Pertha te predlaže da počnete obraćati više pažnje na to kako se osjećate zbog određenih zahtjeva ili očekivanja.

''Ako se brinete zbog onoga što se od vas traži ili se zbog toga osjećate ljuto, pod stresom ili ste tjeskobni, riječ je o nametanju nečega što ne želite učiniti'', dodala je.

Kako biste lakše odlučili što učiniti, možete promisliti o dobrim i lošim stranama odluke te tako bolje razumjeti svoju motivaciju i nedoumice.

''Nemojte osobno shvatiti ako netko negativno reagira na vaš izbor. Podsjetite se da niste bezobrazni nego prioritet dajete svojoj dobrobiti'', kaže Tomlinson podsjećajući kako je ljepota odbijanja u tome da uklonite potencijalno neugodnu situaciju kako biste stvorili prostor i vrijeme za nešto što vam puno više znači, poput odmora ili druženja s voljenima.

Više spavajte

Kvalitetan san osnova je dobrog mentalnog i tjelesnog zdravlja.

''Studije pokazuju da smo razdražljiviji, tjeskobniji i depresivniji kad ne spavamo dobro, a usto se borimo kako bismo funkcionirali intelektualno'' kaže Houghton.

Dobar san može povećati vašu budnost i razinu energije, pa čak i pomoći vam u donošenju zdravijeg izbora oko hrane. Nastojte spavati najmanje sedam sati tijekom noću i poradite na uspostavljanju redovite rutine i dobre higijene spavanja.

''Male navike doista su učinkovite kada je u pitanju spavanje, pa tako nemojte gledati TV u krevetu prije spavanja, ne radite poslovne obveze iz kreveta i svakako se ne zadržavajte u krevetu dulje od 20 minuta ako ne možete zaspati'', savjetuje Houghton.

Pišite jutarnji dnevnik

Ako se probudite preplavljeni mislima o svom popisu dnevnih obveza, niste sami. No ako iz kreveta odmah uskočite u zadatke i posao, gubite mogućnost doticaja s vlastitim osjećajima i potrebom da budete prisutni u trenutku.

Prije nego što izletite kroz vrata ili počnete odgovarati na e-mail u krevetu, pišite dnevnik pet do deset minuta. Ako volite jasnu strukturu, savjetuje Coats, možete slijediti upute za pisanje. Navedite stvari na kojima ste zahvalni ili zabilježite pozitivne tvrdnje. Ili jednostavno pokušajte napisati kako se osjećate.

''Ako ujutro razgovarate sami sa sobom, to će vam pomoći u sprječavanju negativnih misli i pomoći vam da se osjećate manje tjeskobno'', istaknula je Coats.

Promijenite način na koji govorite o stvarima

Jezik ima neizmjernu moć.

'' Ono što sami sebi kažemo stvara emociju, a ta emocija rezultira ponašanjem'', rekla je Autumn Collier, licencirana klinička socijalna radnica i psihoterapeutkinja iz Collier Counselinga u Atlanti. Ključ za promjenu perspektive i istodobno razvijanje zdravijih navika je promjena vašeg unutarnjeg dijaloga.

Collier preporučuje da zamijenite izraz "trebao bih" riječima "želio bih". Primjerice, umjesto da kažete "Trebao bih češće zvati mamu", prebacite pomisao na "Volio bih zvati mamu dva puta na tjedan".

''Naime, izraz "trebao bih" u naše živote donosi očekivanje savršenstva koje je često nerealno. S druge strane, fraza "volio bih" uklanja osjećaj da ne činite dovoljno i smanjuje uloge'', kaže Collier.

Stvorite više vremena za brigu o sebi

Izdvojiti vrijeme za brigu o sebi nije luksuz nego nužnost. Vrijeme koje je posvećeno samo vama presudno je za vašu mentalnu i emocionalnu dobrobit, zbog čega je Coats preporučila da najmanje sat vremena na tjedan radite nešto što vas njeguje. To može biti duga šetnja, neki tečaj ili spoj na kavi s prijateljem.

''Ako se vratite destruktivnim navikama, obrascima ili mislima, izvadite svoj planer i pronađite kada ste zadnji put imali vremena za sebe'', kaže Coats. Ako se osjećate umorno, sve tjeskobnije ili lako razdražljivo, možda ćete trebati češće odvajati vrijeme za sebe.

Postavite dnevni cilj

Tess Brigham, licencirana terapeutkinja iz San Francisca, rekla je da svakodnevni ciljevi pomažu u snalaženju tijekom dana istovremeno pomažući vam utemeljiti način kako se želite ponašati i što želite osjećati.

''Ciljevi uvijek trebaju biti uokvireni u pozitivu tako da automatski preusmjeravaju vaše razmišljanje sa mjesta straha ili nedostatka na mjesto obilja i nade'', rekla je.

''Možete birati široke ili vrlo specifične ciljeve. Možda pomisao da ćete biti otvoreni i pažljivi prema svakom čovjeku kojeg sretnete, ili ideja da ćete raditi najmanje jedan sat na projektu kojeg odgađate. Ciljeve uokvirite u svakodnevne zadatke kako ih ne biste zaboravili'', predlaže Brigham.

Naučite nešto novo

''Korisno je za naše raspoloženje, samopoštovanje i pogled na život ako se usredotočimo na učenje i rast tijekom cijelog života'', ističe Houghton.

Što vas je uvijek zanimalo, ali za to nikad niste imali vremena? To je ono na što biste se trebali usredotočiti.

''To može biti nešto poput toga da ćete naučiti kako se izrađuje sir, obiteljsko stablo ili kako se čita dlan. Možete naučiti jogu ili se vratiti hobiju kojeg ste voljeli kao dijete'', objašnjava Houghton. Poanta nije usavršiti novu vještinu, već potaknuti svoj um, izazvati samog sebe i otkriti radost u učenju radi stjecanja znanja.