Kodrić: Želimo Đikićevu djelu udahnuti novi život

Izložba o životu i djelu Osmana Đikića otvorena je u mostarskom Centru za kulturu u srijedu 30.3., te se na ovaj način se obilježila 110. godišnjica smrti književnika koji je preminuo 30.3.1912. godine a koji je ujedno bio i tajnik Gajreta, društva čiji je formalno-pravni nasljednik Bošnjačka zajednica kulture ''Preporod''.

Organizatori izložbe su BZK ''Preporod'' i Centar za kulturu Mostar.

Osman Đikić, rođeni Mostarac, bio je poznati bosanskohercegovački pjesnik i dramatičar. Njegovo pjesništvo bilo je sentimentalno i metaforično, sa elementima ljubavi, domoljublja i religije.

Svoje pjesme prvo je objavljivao u novinama kao što su: Behar, Bosanska vila i Zora.

Baveći se onim što je naša kulturna i književna prošlost, Bošnjačka zajednica kulture ''Preporod'' je inicirala muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH da zajednički organiziramo ovu izložbu Osmanu Đikiću kao piscu'', kazao je Predsjednik BZK ''Preporod'' Sanjin Kodrić, koji ističe kako je upravo Đikić jedan od najznačajnijih bošnjačkih i bosanskohercegovačkih pisaca u preporodnom dobu.

''Zašto Đikić? Između ostalog zato što se upravo na ovaj dan navršava cijelih 110 godina od njegove smrti. S druge strane on je autor koji je u našoj kulturnoj i društvenoj zbilji danas poprilično zaboravljen. Vjerujem i bojim se da dobar dio Mostaraca ne zna zapravo tko je on i mnogi prolazeći pored njegovog turbeta ne znaju o čijem se turbetu zapravo radi''.

''Želimo ga vratiti kao jednu vrijednost naše kulturne prošlosti. Njegovu djelu želimo udahnuti novi život i pokazati ono što je u njegovom djelu trajno tim prije što je on autor što u našoj književnoj i kulturnoj povijesti ima veliku ulogu'', ističe Kodrić.

''Naime, rođen je rođen je 1879., godinu dana nakon Austrougarske okupacije Bosne u tom jednom važnom tranzicijskom periodu i pripada prvoj generaciji naših autora koji stvaraju našu noviju književnost i modernu kulturu. Temeljni izazov pred autorima te generacije je bio kako promijeniti tradiciju iz nekog ranijeg perioda i izazov modernosti europskog zapada koji je u BiH došao Austrougarskom okupacijom'', dodaje Kodrić.

''Cijela ta generacija je svojim književno-kulturnim radom stvarala neku našu kulturno identitetsku sintezu tradicionalnog muslimanskog Orijenta i europskog zapada. Tome svjedoči Đikićevo kulturno i književno djelo kao cjelina''.

''Vrijeme Đikićeva djelovanja je vrijeme velikih društveno-političkih i ideoloških izazova i ti izazovi su također ostavili svoj trag u njegovom djelovanju. Tu posebno mislim na proces nacionaliziranja Muslimana što danas predstavlja jedan od problema u percepciji Đikićeva djela. Želimo ukazati na nužnost ispravnog razumijevanja društvenih političkih i ideoloških okolnosti u kojima je on djelovao. I ono što mi danas smatramo identitetskim lutanjima mogli na pravi način razumjeti i objasniti. Na taj način Đikiću u našoj kulturi i društvu dati onu ulogu i mjesto koje njemu pripada'', zaključuje Kodrić.

''Koliko znam dugo nije urađena ta izložba. Zašto? Jednostavno u arhivu muzeja ne postoji niti jedan originalni dokument koji se tiče ostavštine Osmana Đikića. U relativno kratkom periodu smo morali nabaviti skeniranu građu i rukopise, naslovnice časopisa, fotografije,... sve ono što se ticalo Đikićevog života. Ovog puta se moram zahvaliti osoblju iz arhiva BiH iz arhiva Gazi Husrev-begove biblioteke, arhiva Hercegovine i iz Muzeja Hercegovine i iz arhiva Brčko'', kazala je Đana Kukić viša kustosica iz muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH koja je ujedno i autorica izložbe.

''Na osnovu te građe je napravljena ova izložba s ciljem da je pogleda veći broj srednjoškolaca jer je i edukativnog karaktera kako bi svi posjetitelji mogli vidjeti zanimljive detalje koji se tiču života i književnog stvaralaštva Osmana Đikića, kao i dijelove rukopisa autora Nedima Alića čiji će tekst biti objavljen u katalogu koji će biti vezan za ovu izložbu'', dodaje Kukić.

''Ponosna sam i presretna što će ova publika moći vidjeti izložbu i saznati te naučiti nešto novo za što dosad nisu imali priliku. Ima jako puno podataka i ispod svakog skeniranog eksponata čiji se original nalazi u nekom od ovih arhiva nalazi se pojašnjenje tako da se mogu saznati nove informacije oko tih detalja'', istaknula je Kukić koja dodaje kako je i sama ''saznala nove stvari koje javnost dosad nije znala''.