Kod Tomislavgrada pronađeni tragovi ljudske civilizacije stari 17.000 godina

Tijekom istraživanja izvora - špilje Ričina, koja se nalazi na širem području zaseoka Vrilo u blizini Tomislavgrada, pronađeni su ostaci kremenoga oruđa stari 17.000 godina što je jedinstven arheološki nalaz u ovom dijelu Hercegovine. 

Rezultati istraživanja objavljeni su u znanstvenom radu doc. dr. sc. Darija Vujevića iz Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru i magistra arheologije Stipana Dilbera, kustosa Franjevačkog muzeja iz Tomislavgrada, koji je objavljen u časopisu Instituta za arheologiju Zagreb. 

Kako je za Fenu kazao Dilber, špilja Ričina sastoji se od tri špiljska ulaza međusobno povezana špiljskim kanalima koji su nastali korozivnim djelovanjem snažnoga podzemnog toka. 

''Špiljski kompleks je već prije speleološki dokumentiran, a prilikom jednoga posjeta speleolozi su ispred špilje uočili ostatke kremenoga oruđa. Pronalazak je potaknuo arheološka istraživanja prilikom kojih je, ispred ulaza u pećinu, pronađeno mjesto izrade litičkih predmeta. Pojava obrađenih sječiva, grebala i pločica s hrptom, sasvim jasno ukazuje na epigravetijensku kulturu čime nalazište na izvoru Ričine postaje prvo paleolitičko nalazište na prostoru zapadne Hercegovine'', kazao je Dilber. 

Po njegovim riječima, ti nalazi dokaz su da su na ovom prostoru ljudi živjeli prije 17.000 godina. 

''Do sada se mislilo da su prvi ljudi naselili prostor naše općinu u neolitiku, a ovim je dokazano da su prvi ljudi živjeli u gornjem paleolitiku'', istaknuo je Dilber. 

Do sada je jedini nalaz iz tog razdoblja Badanj kod Stoca, a nova otkrića ukazuju da prostor Hercegovine nije bio prazan u to vrijeme, dodao je. 

Da se radi o velikom znanstvenom radu i veoma važnom otkriću potvrdio je za Fenu izvanredni profesor Sveučilišta u Zadru Dario Vujević, koji je kazao da je otkriven lokalitet iznimne važnosti za proučavanje najranijih razdoblja prapovijesti na istočnoj obali Jadrana. 

''Naime, prostor zapadne Hercegovine je u tom pogledu do sada bio potpuno nepoznat, iako je logikom stvari ovaj prostor, zapravo, morao biti poveznica kontinenta i obale. Sada prvi put imamo priliku povezati ove krajeve s nalazištima u okolnim regijama, a posebno s onima sa same obale Jadrana s kojima nalaz u Ričini pokazuje velike sličnosti - ustvrdio je Vujevic. 

Najavio je nastavak istraživanja, a kada će se to točno dogoditi ovisi i od podrške lokalnih i državnih institucija. 

''Nadamo se i da će važnost otkrića prepoznati i Elektroprivreda HZHB koja na tom dijelu planira izgraditi hidroelektranu i da će ovo otkriće imati u vidu u svojim planovima prostornog upravljanja'', poručio je profesor Vujević.