Klimatske promjene uzrokuju pomjeranje granice početka pojave polena u zraku i u BiH

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), putem Zavoda za zaštitu bilja od 24. siječnja provodi ovogodišnju sezonu monitoringa polena.

Polen iz zraka se sakuplja kontinuiranom volumetrijskom metodom pomoću uzorkivača koji hvata polen i spore (inhalatorni alergeni) aktivno usisavajući deset litara zraka u minuti kontinuirano u trajanju od sedam dana.

Jako visoke i visoke koncentracije polena

Iz sedmodnevnog uzorka standardnom metodologijom sačinjavaju se dnevni uzorci i mikroskopiraju u prostorijama Instituta.

Usporedbom rezultata mjerenja prisustva polena u zraku u odnosu na 2021. godinu može se zaključiti da je polinacija lijeske počela tjedan dana ranije, te su prva polenova zrna lijeske evidentirana u dnevnim uzorcima tijekom siječnja i cijele veljače.

Također, zabilježeno je sedam dnevnih uzoraka sa jako visokom koncentracijom polena u zraku sa preko 1500 polenovih zrna po kubnom metru zraka, i sedam dnevnih uzoraka sa visokom koncentracijom od preko 91 polenovih zrna po kubnom metru zraka u periodu od 31. siječnja do kraja veljače.

Uz prikazane rezultate iz Instituta ističu da se simptomi alergije na polen javljaju kod većine alergičnih osoba već kod prisustva preko 90 polenovih zrna po kubnom metru zraka.

Navedeni podaci ukazuju da klimatske promjene značajno utječu na početak pojave prvih polenovih zrna u zraku kao i na samu koncentraciju polena, zbog čega će biti značajno i dalje istraživati i uspoređivati dobivene rezultate.

Rezultati američkog istraživanja

Novo istraživanje objavljeno Univerziteta u Michiganu (SAD) sredinom ožujka u časopisu ''Nature Communications'' otkrila je da bi sezona alergije na polen mogla početi do 40 dana ranije i trajati 19 dana duže do 2100. godine zbog klimatskih promjena.

Ovo bi povećalo godišnju emisiju polena u SAD-u do 40 posto, prema znanstvenicima koji su radili na istraživanju.

Znanstvenici koji su radili na istraživanju navode da će se promjene polena razlikovati ovisno o vrsti biljaka i mjestu gdje osoba živi. Međutim, ovo istraživanje predviđa da bi vremenski raspored različitih biljnih polena mogao stvoriti novo preklapanje, što bi dovelo do viših koncentracija polena, kažu u INZ-u.

Rastuća temperatura, padaline i količina ugljendioksida u zemljinoj atmosferi mogu utjecati na emisiju polena biljaka. Uopćeno govoreći, ugljendioksid djeluje kao gnojivo za biljke, čineći da rastu brže ili veće, a efekt gnojidbe može značiti da biljka proizvodi više polena.

U Institutu dodaju i da informacije iz ovog istraživanja dopunjuju trendove iz prošlih istraživanja koje pokazuju da su sezone polena postajale sve duže u posljednjih nekoliko desetljeća s više polena. Duže i intenzivnije sezone polena pogoršavaju "polenski alergijski rinitis" (polensku groznicu) i astmu.