Klasne podjele i na Internetu

Za aktiviste koji se bore za slobodu interneta na kocki je budućnost cijele mreže, piše Deutsche Welle jer zastupnici Europskog parlamenta glasuju o novom zakonu koji, kažu aktivisti, moćnim koncernima daje prednost u internetu.

"3. travnja odlučuje se o budućnosti interneta", tvrdi Thomas Lohninger iz organizacije EDRi, koja se zalaže za građanske slobode u internetu.

"Ukoliko izgubimo na ovom glasanju, onda gubimo i internet sa svim njegovim šansama da bude nositelj razvoja demokracije, gospodarstva i znanosti ", kaže Lohninger.

Krupne riječi

Ovo su, navodi Deutsche Welle, krupne riječi kojima se aktivisti obraćaju javnosti uoči glasovanja Europskog parlamenta o novom Zakonu o jedinstvenom telekomunikacijskom tržištu.

Tako bi se ovim zakonom, na primjer, tijekom 2015. godine trebalo ukinuti plaćanje takozvanog "roaminga" unutar EU. U ovom zakonu, što je posebno kontroverzno, radi se i o takozvanoj "neutralnosti mreže".

Što se krije iza ovog termina? Kada surfamo po internetu, bilo da šaljemo e-mail ili gledamo neki video, kroz mrežu se k nama i od nas šalju paketi podataka. Do sada se u jedan od osnovnih principa interneta ubrajalo to da se svi paketi tretiraju isto, bilo da dolaze od običnog korisnika ili od nekog koncerna poput Youtubea. Neki smatraju da novi zakon ugrožava ovu jednakost korisnika unutar mreže.

Aktivisti smatraju da su problematične neke namjere Europske komisije, koja je predlagač novog zakona. Novim zakonom bi internet-provideri osim običnih, mogli da ponude korisnicima i "specijalne usluge". Ove usluge su u novom zakonu neprecizno definirane.

Čemu uzbuđenje

Stoga prijeti opasnost od "interneta s dvije klase", vjeruje Katharina Nocun iz organizacije Campact. Ona kaže kako se tako otvara mogućnost da "veliki koncerni kupe traku za pretjecanje na autoputovima interneta" i tako spriječe konkurenciju i inovacije u internetu.

Nadja Hirsch, koja je među poslanicima liberalne stranke FDP u Europskom parlamentu specijalizirana za pitanja interneta, smatra da bi žrtve ovakvog razvoja događaja mogle biti male i firme u osnivanju.

"Stručnjaci koji su nam potrebni da bismo u Europi ponovo vratili našu neovisnost u IT-strukturama, tako će ponovo završiti pod kotačima velikih koncerna koji će ih moći "preteći" u internetu", tvrdi Hirsch.

Autorica novog zakona, europska tajnica za pitanja digitalne infrastrukture Neelie Kroes, ne razumije čemu toliko uzbuđenje. Ona kaže kako je svima stalo do toga da građani EU imaju nesmetan pristup internetu, bez blokada ili smanjenja brzine prijenosa podataka. A "specijalne usluge"? One već postoje, ali se tek usvajanjem zakona one regulirauju na jasnim principima, tvrdi Kroes.

Kako izgleda slobodni Internet?

One su namijenjene prvenstveno sadržajima kojima je potrebna veća brzina prijenosa, poput TV-programa ili video-konferencija.

"Specijalne usluge nikada neće biti alternativa internetu, neće internet mrežu učiniti sporijom za ostale korisnike, niti će korisnicima biti nametnute protiv njihove volje", navodi Kroes i dodaje da cilj nije da korisnici iznenada moraju posebno platiti kako bi gledali video-snimke na portalu Youtube.

Ove riječi nisu umirile one koji kritiziraju europsku tajnicu Kroes. Ovdje se očito radi o sukobu potpuno različitih predstava o tome kako treba da izgleda "slobodni internet" ili "neutralna, otvorena mreža".

Aktivisti organizacije Campact su zastupnicima Europskog parlamenta predali debele fascikle. U njima su se nalazile kopije potpisa oko 170.000 ljudi - potpisa skupljenih tijekom samo tjedan dana. Svi ljudi koji su potpisali peticiju su protiv novog zakona.

Ipak, ukoliko novi zakon i bude usvojen, dug je put do njegove realizacije jer mora proći ratifikaciju u 28 država članica EU.