Kinezi kreću u najveću potragu za vanzemaljcima

Kina je dovršila najveći radioteleskop na svijetu, promjera čak pola kilometra, te ga namjerava u puni pogon pustiti u nedjelju, navodi agencija Xinhua.

Time je čovječanstvo napravilo još korak dublje u tehnološkom napretku istraživanja svemira za inteligentnim oblicima života, dovoljno naprednima da se s njima može komunicirati radiovalovima.

Radioteleskop je Kina najavila da će ga graditi još 1994., da bi ga naposljetku smjestila u provinciji Guizhou na jugozapadu zemlje u jednoj kraškoj kotlini. Kako bi se izgradio sam disk teleskopa, vlasti su preselile naselje od 65 lokalnih žitelja, a kako rad teleskopa ne bi ometali baš nikakvi okolni radiosignali, pri kraju gradnje preseljeno je još 9110 stanovnika iz područja pet kilometara oko teleskopa.

Puni naziv teleskopa je Five-hundred-meter Aperture Spherical Telescope, skraćeno FAST. Potraga za vanzemaljskom inteligencijom neće biti i jedina njegova zadaća, nego prodiranje dublje i dalje u svemirske bezdane, kao i prošlost svemira, nego ikad ranije. FAST će moći registrirati rasprostranjenost vodika čak i u najudaljenijim galaksijama, bit će kadar uhvatiti dosad nepoznate pulsare, što bi u tom slučaju dalo snažan vjetar u jedra istraživanju gravitacijskih valova. Koliko god bi takvo što bilo jedno od najvećih znanstvenih otkrića čovječanstva, medije najviše fascinira mogućnost registriranja tragova vanzemaljskih inteligencija, odnosno napredak u programima METI, CETI i SETI, odnosno programima za slanje poruka stranim inteligencijama, komunikacija s njima, te potraga za njima, prenosi Express.hr.

Peking je snažno zakoračio u svemir. Prošli tjedan lansirao je u Zemljinu orbitu 20-tonsku orbitalnu stanicu Tiangong 2, laboratorij koji bi trebao astronaute držati u dosad najduljoj misiji u svemiru. A to je već nešto što je uvod u istraživanja pred slanje ljudske misije na Mars. Kina, nije to nikakva tajna, ima svoje planove za slanje čovjeka na Mjesec i istraživačkih robota na Mars. FAST u svemu tome ima svoje vlastito mjesto.

Prije kakvih četiri desetljeća, dok je pisao svoj "Vodič kroz galaksiju za autostopere", britanski pisac Douglas Adams naveo je radioteleskop Jodrell Bank u Velikoj Britaniji kao čudo tehnike koje je trebalo otkriti vanzemaljske civilizacije, a bila je riječ o antenskom tanjuru promjera 76 metara. Još nešto i prije toga, sagrađen je američki Green bank promjera 100 metara. Vremenom je glavno mjesto za radioastronomska istraživanja postao teleskop u Arecibu promjera čak 305 metara u Puerto Ricu koji je u romanu "Kontakt" ovjekovječio Carl Sagan. A sad je svijet dočekao radioteleskop promjera čak 500 metara.