Kina: Otkriveno srce staro 500 milijuna godina

Za neosjetljive osobe obično kažemo da imaju kamen umjesto srca, ali se kod drevne životinje koja je nazvana Fuxianhuia protensa to može bukvalno shvatiti.

Naime, znanstvenici su objavili da su pronašli fosil bića nalik škampima, koje je živjelo prije 520 milijuna godina, s odlično očuvanim srcem i krvnim sudovima koji predstavljaju najstariji kardiovaskularni sustav.

Izuzetan fosil 

Okamenjeno stvorenje bilo je primitivni artropoda, grupa zglavkara s vanjskim kosturom u koju spadaju rakovi, poput kraba, škampi i jastoga, kao i insekti, stonoge i pauci.

Ovaj izuzetan fosil, pronađen u jugozapadnoj kineskoj provinciji Junan, datira iz vremena "Kambrijske eksplozije", razdoblja karakterističnom po nagloj pojavi mnogih životinjskih vrsta u razdoblju od prije 542 do 530 milijuna godina.

''Izuzetno se rijetko događa i veoma je neobično da tako osjetljiv organski sustav bude sačuvan u jednom od najstarijih fosila'', kazao je za Reuters paleontolog Siao Ma iz Prirodnjačkog muzeja u Londonu i jedan od istraživača čija je studija objavljena u časopisu Nature Communications.

Meki dijelovi tijela životinja obično brzo propadnu poslije njihove smrti, tako da se u fosilima uglavnom sačuvaju samo tvrdi dijelovi, kao što su kosti, zubi i oklop.

Novo svjetlo na evoluciju 

''Tek u zaista izuzetnim okolnostima, meka tkiva i anatomski organski sustavi bivaju sačuvani u fosilima'', kazao je Ma.

Fosil Fuxianhuia protensa prikazuje tubularno srce u sredini tijela s razgranatim sustavom krvnih sudova koji vode do očiju, antena, mozga i nogu životinje.

Kardiovaskularni sustav, u koji spadaju srce i krvni sudovi, omogućava kruženje krvi kroz tijelo i razmjenu kisika i hranljivih materija. Većina životinja ima ovakav cirkulatorni sustav.

Fosil baca novo svijetlo na evoluciju tjelesne organizacije životinja i pokazuje da su čak i neka od najranijih bića bila slična današnjim životinjama.

''Vidimo da je još prije 520 milijuna godina taj sustav bio znatno kompleksan, posebno kada je riječ o vaskularizaciji glave. To nas navodi na zaključak da je za normalno funkcioniranje mozak ovih vrsta mora biti dobro opskrbljen kisikom'', rekao je neuroznanstvenik Nikolas Strausfeld sa sveučilišta u Arizoni koji je, također, sudjelovao u istraživanju.

Predator ili lešinar 

Fuxianhuia protensa je bio dugačak oko 11 centimetara, imao je vanjski kostur (egzoskelet), nekoliko pari nogu i oklop na glavi, kao god škampa. Imao je i više pari antena i rotirajuće oči koje su mogle da vide pod različitim uglovima, naveli su znanstvenici.

Živio je u plitkim morima, a najvjerojatnije je umio plivati kao i hodati po morskom dnu. Ne zna se, međutim, da li je bio aktivni predator ili lešinar.

Detaljno očuvana unutarnja struktura njegovog tijela je najvjerojatnije rezultat neke nevolje koja ga je snašla i skončala njegov život.

''Ovi fosili su obično posljedica iznenadnog ukopa - neke katastrofe poput one koja je zadesila Pompeju, s tim što ovdje nije bila u pitanju lava već neko podvodno klizište'', objasnio je Strausfeld.