Kaznena prijava Jakovu Sedlaru zbog filma ''Jasenovac''

Antifašistička liga Republike Hrvatske u petak je Općinskom i Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu podnijela kaznenu prijavu protiv redatelja Jakova Sedlara jer smatra da filmom "Jasenovac – istina" potiče na nasilje i mržnju, piše Hina.

Antifašistička liga tvrdi da je Sedlar povrijedio odredbe koje propisuju kažnjavanje onoga tko "javno odobrava, poriče ili znatno umanjuje kazneno djelo genocida, zločina agresije, zločina protiv čovječnosti ili ratnog zločina, usmjereno prema skupini ljudi ili pripadniku skupine zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti, podrijetla ili boje kože, na način koji je prikladan potaknuti nasilje ili mržnju protiv takve skupine ili pripadnika te skupine".

U obrazloženju prijave Liga ističe da je Sedlar proizvodnjom i prikazivanjem filma o logoru Jasenovac u Drugome svjetskome ratu javno "poricao i znatno umanjio kaznena djelo genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnog zločina, prvenstveno usmjerenog prema skupini srpske nacionalne manjine" i to "služeći se zamjenom teza, lažnim argumentima, krivotvorinama, prešućivanjem povijesnih činjenica, na način prikladan da se može potaknuti nasilje ili mržnja protiv takve skupine ili njenih pripadnika".

"U filmu poriče i znatno umanjuje genocid počinjen protiv Židova, Srba i Roma, a mržnju potiče prvenstveno prema Srbima", navodi Liga.

Sedlar je djelo genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnog zločina, navodi se u obrazloženju, umanjio manipulirajući u filmu brojkama stradalih u ustaškom logoru Jasenovac, negirajući podatke povjesničara Antuna Miletića da se u logoru Jasenovac dnevno nalazilo od tri do četiri tisuće zatočenika.

Liga Sedlara optužuje i za više krivotvorenja u filmu – naslovnice dnevnog lista "Vjesnik" iz 15. svibnja 1945. godine, dvaju pisama i potpisa Ante Pavelića upućena Mili Budaku, a datirana na 29. svibnja 1941. i 14. prosinca 1942. godine. Navode i da se tijekom cijelog filma pojavljuju "fotografije koje bi se navodno trebale odnositi na logor Jasenovac, ali zapravo se radi o fotografijama uslikanim na drugim lokacijama i drugim vremenskim razdobljima".

"U filmu se krivotvore i izmišljaju činjenice do te mjere da se mijenjaju autobiografije pojedinih povijesnih ličnosti", piše Liga navodeći primjer jasenovačkog veletrgovca Lazara Bačića.

Obrazlažući koji su to postupci u filmu "prikladni da se potakne nasilje ili mržnja prema pripadnicima srpske manjine u Hrvatskoj", Liga uz ostalo piše da je Sedlar "u cilju stvaranja teze o jasenovačkom logoru od 1945.-51. u kojem su komunističke vlasti pogubile znatno više žrtava nego vlasti Nezavisne Države Hrvatske u periodu od 1941-45. godine, prešućivao znanstveno utvrđene činjenice o genocidnosti NDH, izbjegavanjem same kategorije riječi genocid i zločin protiv čovječnosti u odnosu na prirodu i djelovanje pripadnika ustaških vojnih jedinica i pripadnika vlasti NDH“.

"Koncentracijski logor Jasenovac u periodu od 1941-45 u većini slučajeva naziva sabirni i radni logor umanjujući pri tom njegovo osnivanje radi izopćenja i egzekucije pripadnika srpske, židovske i romske manjine. U filmu također ističe kako je 'srpska manjina u Hrvatskoj stvarala mit o ustaškom Jasenovcu kao tešku patinu nad Hrvatima koji su u vlastitoj zemlji postali građani drugog reda'", navodi Liga ističući da je Sedlar tim svojim tezama u filmu, "stvorio jasan demonizirajući, diskriminatoran, mrzilački, šikanirajući stav prema cijeloj jednoj zajednici obzirom na njihovu nacionalnu i etničku pripadnost".

"Distribucijom filma diljem Hrvatske, posebno po školama, i inozemstvu u okviru hrvatskih zajednica, aktivno nastoji druge potaknuti da usvoje teze iz filma pa time prema srpskoj manjinskoj skupini stvore osjećaje dubokog animoziteta i mržnje", smatra također tužitelj.