Katastrofalne poplave opet mogu iznenaditi

Katastrofalne poplave koje su u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji poplavile brojna naselja, te do sada odnijele više desetaka ljudskih života, mogu opet iznenaditi Hrvatsku jer nema uvjeta za hidrološku prognozu, proizlazi iz izjava stručnjaka.

Podaci o stradalima u medijima se razilaze i kaotični su, te se kreću od 35 do više od 50 mrtvih osoba.

U Srbiji je evakuirano više od 25.000 građana. U Obrenovcu, koji je najviše poplavljen, razina vode postupno opada, a evakuacija stanovništva se nastavlja, javljaju mediji pozivajući se na Operativni gradski centar za izvanredne situacije.

Težina katastrofe izazvala je humanitarne odgovore iz svih dijelova regije i izvan nje, piše Hina.

Navedene poplave su posljedica velike količine oborina u središnjoj Bosni, reda veličina 80 do 100 mm, koje su od rijeka napravile bujične rijeke, a to je dovelo do izvanredne situacije.

Rijeka Bosna dosegla je protok od tri do četiri tisuće kubičnih metara u sekundi, a Vrbas dvije do tri, pa je Sava nizvodno od Broda i dosegla protok od šest kubičnih metara u sekundi, dakle 50 posto više od najvišeg do sada izmjerenog protoka od početka 20. stoljeća, kazao je Borivoj Terek, načelnik Hidrološkog sektora u DHMZ Hrvatske i podsjetio da su sustavi za obranu rađeni na osnovu ulaznih podataka koji ne poznaju ovakve protoke.

Sociolog Ognjen Čaldarović, autor knjige "Prema društvu uspješno reguliranog rizika?" ističe brzinu, iznenadnost i učestalost pojavljivanja poplava u Hrvatskoj i regiji, koja je u ovom slučaju bila začuđujuća i imala sinergiju s drugim negativnim zbivanjima, ali i sreću u nesreći da sličnih oborina nije bilo u Austriji i Sloveniji.

Teško je predvidjeti nešto što se ne pamti 50 ili više godina, naglašava Čaldarović i napominje da je bilo i lokalnih pitanja poput gradnje kuća gdje to nije predviđeno, te dodaje opasnost od klizišta.

Stručnjaci se i dalje nerado izjašnjavaju radi li se o klimatskim promjenama ili su u pitanju tek varijacije klime u nekom kratkom vremenu. No, u dokumentu pod nazivom Prilagodba klimatskih promjena u Hrvatskoj iz siječnja ove godine kaže se da se klimatske promjene ogledaju u porastu prosječne temperature te laganom padu stope godišnje količine oborina.

Od svih opasnosti koje mogu biti izazvane klimatskim promjenama, Nacionalna procjena opasnosti kao veliku opasnost u Hrvatskoj navodi upravo poplave. S obzirom na smještaj u Podunavlju te jak utjecaj Dunava i Save, Hrvatska je vrlo sklona poplavama, odnosno 15 posto njezina teritorija sklono je poplavama, kaže se u dokumentu.

Teško je reći kako će se jedno tranzicijsko društvo prilagoditi tim opasnostima, ocjenjuje Čaldarović. Mogu podsjetiti na iskustvo Nizozemske iz pedesetih godina prošlog stoljeća, kada je velika oluja na moru izazvala valove koji su poplavili Nizozemsku i izazvali smrt najmanje dvije tisuće ljudi.

Tak poslije toga je napravljen sustav brana koji može odoljeti svim opasnostima. Može li se u nas takvo što dogoditi teško je prognozirati, kaže Čaldarović.