Kako spriječiti trovanje hranom?

Agencija za sigurnost hrane BiH izdala je preporuke za sprječavanje trovanja hranom. Naime, čuvanje na neodgovarajućim temperaturama jedan je od glavnih razloga za pojavu bolesti uzrokovanih trovanjem hranom.

Ohlađena kvarljiva mesna jela, kuhano meso, piletina, kao i salate od krumpira i tjestenine treba čuvati u odvojenim hladnjacima u kojima se nalaze kesice s ledom ili boce sa zamrznutom vodom.

Higijena prilikom pripreme i konzumiranja hrane te njeno pravilno čuvanje jedini je način da bismo bili sigurni da je hrana zdravstveno ispravna te spriječili pojavu bolesti. Bakterije se brže razvijaju i razmnožavaju na nekim vrstama hrane nego na nekim drugim.

Vrste hrane koje su podložne razvoju bakterija su: meso, perad, mliječni proizvodi, jaja, mesne prerađevine, ribe i druga morska hrana. Ove vrste hrane se nazivaju jako osjetljivom hranom.

Ako se jako osjetljiva hrana zarazi bakterijama koje prouzrokuju trovanje i zatim se ostave u zoni opasne temperature, mogu izazvati trovanje hranom. Bakterije se brzo razmnožavaju kad je temperatura između 5°C i 60°C. To se zove zona opasne temperature. Vodite računa da hrana bude što kraće u zoni opasne temperature.

Trovanja hranom su češća ljeti

Trovanje hranom je češće ljeti a prvi razlog je taj da što su bakterije prisutne svuda u okolini, u tlu, zraku, vodi, kao i u tijelu ljudi i životinja. Ovi mikroorganizmi rastu brže za vrijeme ljetnih mjeseci. Većina bakterija koje uzrokuju trovanja hranom rastu brže na temperaturi od 32°C do 43°C. Bakterije za razvoj trebaju i vlagu, te je njihov rast još izraženiji kada je povećana vlažnost zraka.

U pravim uvjetima, štetne bakterije će se u mnogo većem broju umnožiti u hrani.

Drugi razlog su ljudi koji podržavaju razvoj bolesti vezanih za trovanje hranom za vrijeme ljetnih mjeseci. Ljudi provode više vremena van svojih domova. Kuhaju vani, odlaze na izlete, roštiljaju i kampiraju.

Sigurnost koju pruža kuhinja, kontrolirano kuhanje na pravoj temperaturi, pravilno hlađenje hrane i pranje pribora, obično nisu dostupni. Na sreću, ljudi se ipak rijetko razbole od trovanja hranom iz razloga što većina ima dobar imunitet koji ih štiti od štetnih bakterija u hrani, ali i od ostalih štetnih mikroorganizama u okolini.

Potrošači mogu sebe zaštiti kod kuće odgovarajućim hlađenjem hrane i temeljitim kuhanjem kvarljive hrane. S obzirom da su trovanja hranom češća ljeti, potrošači trebaju poštovati nekoliko jednostavnih koraka kako bi sebi osigurali sigurniju hranu u toplim mjesecima.

Trovanje hranom se može spriječiti ako se spriječi zagađenje hrane bakterijama, pospremi i rukuje hranom tako da bakterije ne mogu rasti i razmnožavati se.

Četiri su najvažnije stvari koje treba zapamtiti vezano uz pravilnu higijenu hrane a ukratko ih zovemo 4 Cs su: čišćenje (Cleaning), unakrsna kontaminacija (Cross contamination), hlađenje (Chilling), kuhanje (Cooking).

Čistoća: Redovito prati ruke i radne površine

Neoprane ruke su jedan od glavnih uzroka trovanja hranom.

Prati ruke toplom vodom i sapunom prije nego što dođete u kontakt sa hranom, nakon korištenja toaleta, mijenjanja pelena i igranja sa kućnim ljubimcima;

Kada jedete van kuće, potražite izvor tekuće (sigurne) vode za piće ili ponesite vodu za pripremanje i čišćenje. Dobro je pripremiti i pakovanja suhih i vlažnih papirnatih maramica za pranje ruku i radnih površina.

Odvajanje: unakrsna kontaminacija

Unakrsna kontaminacija za vrijeme pripremanja, pečenja i serviranja hrane jedan je od osnovnih uzroka trovanja hranom. Pažljivo zamotajte sirovo meso kako sokovi iz mesa u prenosivom hladnjaku ne bi došli u kontakt sa drugom hranom. Operite tanjure, pribor za jelo i daske za rezanje mesa prije nego ih ponovo upotrijebite za pečenu hranu.

Čuvati hranu na odgovarajućim temperaturama

Zalihe i ostatke hrane potrebno je čuvati u hladnjacima, odnosno na onim temperaturama koje sprečavaju porast kolonija bakterija i proizvodnju njihovih toksina. Kvarljive namirnice, kuhanu hranu i ostatke jela potrebno je obavezno spremiti u hladnjak čim je prije moguće. Ostatak od kuhanja trebalo bi brzo ohladiti i tada staviti u hladnjak.

To se može učiniti na način da se ostatak kuhane hrane brzo pothladi na neki pristupačan način kao što je npr. hlađenje u sudoperu punom hladne vode, ili dijeljenjem ostataka hrane na više manjih dijelova, pothlađivanjem u hladnjaku za duboko hlađenje 10 minuta,a zatim premještanjem u hladnjak na uobičajenu temperaturu hlađenja.

Hranu je potrebno odmrzavati na dnu hladnjaka, pod mlazom hladne vode ili u mikrovalnoj pećnici. Prije zamrzavanja velike količine hrane treba je razdijeliti u više posuda kako bi se što prije zamrznule. Važno je uvijek pogledati deklaraciju na pakiranju i kakve režime čuvanja hrane nalaže proizvođač.

Kuhati na odgovarajućim temperaturama

Stručnjaci za sigurnost hrane suglasni su s tim da je hrana sigurno kuhana kada je grijana dovoljno dugo i na dovoljno visokim temperaturama kako bi se uništile sve štetne bakterije koje mogu uzrokovati trovanje hranom.

Ukoliko niste sigurni da je hrana dovoljno pečena možete koristiti termometar. Hrana je gotova za jelo ako su sokovi u mesu bistri, tj. nisu ružičasti. Meso pečeno na roštilju se obično prije ispeče izvana.

Na izletu težiti da se meso ispeče do kraja. Djelomično kuhanje hrane omogućava bakterijama da prežive i da se razmnože do te mjere da ih naknadno kuhanje više ne može uništiti.