Kako je ''oslobođen'' Široki Brijeg?

Široki Brijeg 7. veljače obilježava kao Dan sjećanja na pobijene franjevce i puk, a upravo su tog kobnog 7. veljače prije 71 godinu partizani ušli u Široki Brijeg te počinili stravične zločine u Franjevačkom samostanu na Brijegu.

Tada su na brutalan način u ratnom samostanskom skloništu ubili dvanaestoricu franjevaca.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata pored ustaša su u gradu bile smještene i talijanske te domobranske postrojbe.

Partizanski kuriri u Širokom Brijegu

U srijedu ujutro, oko 11.00 sati tog kobnog 7. veljače partizani su probili zadnje linije ustaško-talijansko-domobranske obrane te ušli su u Široki Brijeg.

U franjevačkom samostanu su pronašli dvanaest fratara te nekoliko učenika koji su se skrili zbog sigurnosti.

Potom su partizani, iz zloglasnog 11. dalmatinskog korpusa, osnovanog u selu Kozica pokraj Vrgorca, iz samostana izveli sve fratre, potom ih žicom vezali, odveli ih u obližnje ratno sklonište te ih tu ubili, a neke i žive spalili.

Dan prije, pedesetak osoba, među kojima i devet fratara i 30 učenika su se sakrili u fratarsku mlinicu, uz današnju Ulicu pobijenih franjevaca (Obilazna cesta) u Širokom Brijegu, te su se 8. veljače nakon prestanka napada vratili u samostan. Tu su ih dočekali partizani te ih odveli u nepoznatom smjeru. U posljednjih nekoliko godina otkriveno je da ih je najviše ubijeno u okolici Zagvozda.

Njemačko-ustaško-domobranske postrojbe imali su 4.000 mrtvih, a partizani oko 800.

Sljedećih dana i mjeseci, partizani su uhitili i ubili na stotine nedužnih civila tako da je u Drugom svjetskom ratu i poraću, statistički, ubijen svako deseti stanovnik Širokog Brijega. Župa Široki Brijeg 1940. godine imala je 8.004 stanovnika.

Unutrašnjost crkve 7. veljače 1945. godine – Snimio partizanski vojnik koji je fotografiju prije nekoliko godina predao Vicepostulaturi

Procjenjuje se da je u Drugom svjetskom ratu i poraću na području općine stradalo između 786 i 2.157 osoba. Po okončanju borbi, partizani su uspjeli zarobiti oko 1.400 njemačkih i hrvatskih vojnika, a čelnici tadašnje OZNA-e, tih su dana, dali uhititi preko 2.000 Širokobriježana.

Uništeno je kulturno blago, zajedno sa samostanskim, crkvenim i školskim inventarom, a zgrade su teško oštećene. Dvije godine nakon rata spaljene su matične knjige vođene od 1753. godine, a franjevci protjerani. Širokom Brijegu je 1953. godine oduzeto čak i ime te nametnuto ime Lištica po rijeci koja prolazi kroz grad. Prvotno ime ”Široki Brijeg” vraćeno je 1991. godine.

Nakon tih teških stradanja Široki Brijeg je desetljećima povijao rane.