Kako je i zašto prva atomska bomba bačena na Hirošimu?

Na današnji dan prije 80 godina, 6. kolovoza 1945. američki teški bombarder tipa Boeing B-29 Supertvrđava izbacio je na japanski grad Hirošimu prvu nuklearnu bombu ikada upotrijebljenu u ratu. Bombarder je nosio ime Enola Gay, prema majci zapovjednika misije pukovnika Paula Warfielda Tibbetsa (majka mu se punim imenom zvala Enola Gay Tibbets).

Bomba bačena na Hirošimu imala je kodno ime Little Boy (hrv. Mali dječak) i imala je snagu od oko 16 kilotona, što je ekvivalentno eksploziji 16 milijuna kilograma klasičnog TNT eksploziva. Sama bomba bila je duga 3 metra i teška 4,4 tone.

Eksplodirala je na visini od oko 600 metara, točno iznad bolnice Shima. Osnivač te bolnice – dr. Kaoru Shima – bio se, paradoksalno, obrazovao u SAD-u i liječio je po američkim standardima. Svi bolesnici i osoblje bolnice stradali su na licu mjesta, većinom pretvoreni u kosture.

Dr. Shima, međutim, bio je izvan grada i preživio je eksploziju. Kad se vratio počeo je liječiti unesrećene. Od svoje stare bolnice pronašao je samo slučajno sačuvane američke medicinske instrumente. Po nekim procjenama od bombe u Hirošimi umrlo je ukupno i do 166.000 ljudi, ako se uračunaju i posljedice zračenja.

Japanci nakon eksplozije nisu shvatili što se zapravo dogodilo. Radio-stanice su primijetile da se Hirošima potpuno isključila iz etera. Glavni japanski stožer nije mogao naslutiti što je tome uzrok, jer su znali da nema zračnih napada velikog broja bombardera prema Hirošimi. Stoga su poslali jednog časnika u avionu da izvidi što se dogodilo.

Ovaj je poletio i već na udaljenosti od 160 kilometara ugledao ogroman oblak na mjestu gdje je prije stajala Hirošima. Njegov avion kružio je oko mjesta eksplozije u nevjerici.

Zanimljivo je na koji su način Amerikanci uoči nuklearnih napada odabirali ciljeve. Sastavljen je odbor koji je nominirao četiri grada: Hirošimu, Kokuru, Niigatu i Kyoto.

Međutim, Kyoto je izbačen s liste pod utjecajem Henryja L. Stimsona, američkog državnog tajnika, koji je u tom gradu proveo medeni mjesec prije nekoliko desetljeća i zbog toga ga zavolio.

Umjesto Kyota na popis je tada stavljen Nagasaki, koji će biti uništen nuklearnom eksplozijom tri dana nakon Hirošime.

Zapravo, Kokura je bio jedan od rijetkih japanskih gradova koji nisu bombardirani konvencionalnim bombama tijekom Drugog svjetskog rata jer je grad odabran kao meta atomske bombe "Fat Man" 1945. godine.

Iako je Kokura bila primarna meta druge bombe, kad su američki bombarderi doletjeli nad taj grad postojala je naoblaka od oko 70 posto, pa nisu mogli jasno vidjeti cilj.

Budući da je naredba glasila da gađaju samo ako mogu vizualno potvrditi cilj, odustali su od Kokure i nastavili prema alternativnom cilju – Nagasakiju. Kokura je, pak, bila i sekundarni cilj prve bombe, no Hirošima je bila jasno vidljiva, pa je već na nju bačena bomba.

Zato Kokura i danas u Japanu predstavlja simbol sreće u slučaju da ste pošteđeni od velike i naoko neizbježne katastrofe.